MMF odobrio aranžman sa Srbijom

Međunarodni monetarni fond (MMF) danas je odobrio blizu 1,2 milijardu eura za novi, trogodišnji, Stand-by aranžman za Srbiju čiji su predstavnici kazali kako namjeravaju ova sredstva tretirati kao mjere predostrožnosti.

Stand-by aranžman ima tri dijela: obnavljanje javnog finansijskog sektora, povećanje stabilnosti i elastičnosti finansijskog sektora, te primjenu sveobuhvatnih strukturalnih reformi što bi zajedno trebalo stvoriti solidne temelje za otvaranje radnih mjesta i povratak na održiv ekonomski rast, saopćeno je iz MMF-a.

Srbija već tri godine nema aranžman s MMF-om i u tom razdoblju budžetski deficit joj je postao najveći u Evropi.

Stanovnici Srbije novac prebacuju iz ruke u ruku, pazi se na svaki dinar.

“Gledam gde su rasprodaje, gledam gde je jeftinije, ne na uštrb kvaliteta. Ako treba da kupim manje, ali da je kvalitetno, ali ne kupujem da se baca”, govori Boško, jedan od anketiranih građana Beograda.

Njegov sugrađanin Dragan ističe kako vodi “strogo računa” o novcu.

“Pošto je penzija mala, onda mora da se vodi računa o svakom dinaru”, ističe.

Na isti način želi se ponašati i država, kako bi godinu završila u što manjem minusu. Da bi to osigurala, potreban joj je aranžman s MMF-om.

Razvodnjene mjere

“Taj aranžman iz predostrožnosti sa MMF-om jeste jedan od karika reformi i svega onoga što Srbija želi da uradi u 2015. godini”, kaže potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović.

Srbija u prethodne tri godine nije imala aranžmane s MMF-om. Posljednji pokušaj 2012. godine prekinula je upravo ova institucija, zbog, kako su naveli, prekomjernog trošenja novca tokom predizborne kampanje.

Te godine budžetski deficit dostigao je nivo od 6.6 posto bruto društvenog proizvoda, ili 1,9 milijardi eura. Godinu dana kasnije deficit je bio manji tek za oko dvjesto miliona eura, da bi lani dostigao 2,4 milijarde eura.

“Mi smo društvo koje ima relativno slabe institucije i zbog toga, kada smo samostalno sprovodili fiskalnu konsolidaciju, mi smo odustajali od mnogih mera koje su najavljene. Onda smo neke mere ublažavali, odlagali, neke smo razvodnjavali… Prosto to nismo uspeli da postignemo, iako bi u principu trebalo da to možemo i bez MMF-a i Evropske unije”, smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić.

Plan Vlade Srbije je da u naredne tri godine, koliko traje aranžman s MMF-om, deficit bude snižen na 500 miliona eura.

“Naš strateški cilj, koji ne možemo da ostvarimo ukoliko nemamo takav aranžman, jeste jedna konkurentna i održiva ekonomija, odnosno bolji život građana”, rekla je Mihajlović.

Obećanja pod lupom

Sporazum s MMF-om dogovoren je u novembru prošle godine, ali do danas nije poznato na šta se Srbija sve obavezala kada je pristala na aranžman.

“Bez ovog aranžmana reforme ne bi bile urađene. Pojavljuje se neko ko uslovljava te reforme, ali objektivna je situacija da, ako se nastavi sa ovakvim troškarenjem po javnim preduzećima i po preduzećima u restrukturiranju, da jednostavno one dogovorene cifre u budžetu neće biti ostvarene”, navodi ekonomista Srboljub Antić, nekadašnji predstavnik Srbije u MMF-u.

On podsjeća da će svaka tri mjeseca misija kontrolirati koliko se dogovor poštuje. Naročito pomno će se, kaže, posmatrati da li se ispunjavaju obećanja o restrukturiranju javnih kompanija.

“Ukoliko ne sprovode [obećanja] aranžman će prvo da stane, a onda može da bude i prekinut. Ali, mislim da neke firme, tipa EPS [Elektroprivreda Srbije], moraju da otpuste značajan broj radnika. Što se tiče Srbijagasa, on mora da počne da naplaćuje taj gas, ali je najviše problem Železara Smederevo. Ja ne vidim šta mi možemo da uradimo sa njima”, ističe.

Novac koji se odobrava uz aranžman s MMF-om Srbija može koristiti samo za jačanje deviznih rezervi, koje trenutno iznose deset milijardi eura, navodi novinar Al Jazeere Marko Subotić, koji se javio iz Beograda.

Izvor: Al Jazeera