Oglasi

Mladi znanstvenici ostaju na ulici

Mladi hrvatski znanstvenici žale se na loše uvjete rada, nesigurnost radnog mjesta i loše socijalne prilike.
Sanjin Marion ističe da mladi znanstvenici često nemaju pristup časopisima u kojima su objavili radoveAl Jazeera/Tomislav Šoštarić

Razgovarao: Tomislav Šoštarić

Hrvatska Udruga Mreža mladih znanstvenika (MLAZ) provela je veliku anketu među 1.200 svojih kolega o položaju mladih znanstvenika u Hrvatskoj, a rezultati ispitivanja su poražavajući - mladi znanstvenici žale se na probleme i netrasparentnost pri zapošljavanju, nesigurnost radnog mjesta, preopterećenost nastavom i nedostatkom vremena za znanstveni rad, loše uvjete rada, socijalnu situaciju zbog koje strahuju i od zasnivanja obitelji.

Cjelokupne podatke MLAZ je prezentirato na okruglom stolu pod nazivom "Ima li budućnosti za mlade znanstvenike u Hrvatskoj?", na kojem je sudjelovao i zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, predstavnici Sveučilišta u Zagrebu te resornog sindikata.

Moderator je 27-godišnji Sanjin Marion, predsjednik Upravnog odbora mreže mladih znanstvenika, zaposlen kao znanstveni novak na zagrebačkom Institutu za fiziku.

Marion za Al Jazeeru tumači neke od najvećih problema s kojima se suočavaju mladi hrvatski znanstvenici u radu i privatnom životu.

  • O kakvoj se anketi radi, do kojih informacija ste željeli doći i na što ste se usmjerili?

- Našu anketu je sastavio tim stručnjaka iz područja sociologije, geografije, fizike itd. Bio je na vanjskoj recenziji te je naša ideja oko te ankete bila da probamo uhvatiti što više problema koji muče mlade znanstvenike u Hrvatskoj, počevši od socioekonomskih pitanja, znači stambeno pitanje, zatim plaće, životni standard, kvalitete doktorskog studija, odnosa s mentorima, perspektivu za zapošljavanjem u Hrvatskoj i inozemstvu, uvjete za rad. Znači, općenito jednu cijelu ukupnu sliku o tome kako je to biti mladi znanstvenik u Hrvatskoj. Anketa je provedena na uzorku doktoranata Sveučilišta u Zagrebu, no planiramo širenje na druga Sveučilišta.

  • Rezultati ispitivanja su prilično 'sumorni', i kada se radi o sustavu i samom znanstvenom radu, ali i privatnom životu znanstvenika na koji također taj i takav sustav utječe?

- Oko polovice naših ispitanika smatra da su doktorski studiji neprilagođeni znanstvenom radu, iako bi im to trebala biti svrha. S druge strane, često čujemo priče kako bi mladi doktori znanosti trebali biti pokretači gospodarstva. Anketa pokazuje da oko 80 posto mladih znanstvenika smatra da doktorski studij nije prilagođen stjecanju poduzetničkih vještina.

  • Navedeno je i mnogo drugih problema poput onih s ugovorima i radnim mjestima, netransparentnosti pri zapošljavanju, čak i zaziranju od zasnivanja obitelji zbog nestabilne situacije u kojoj se nalaze mladi znanstvenici u sustavu?

- Jedan od velikih problema koji se identificirao kod mladih znanstvenika u Hrvatskoj u usporedbi, recimo, sa mladim znanstvenicima u inozemstvu, je što kod nas doktorski studij u prosjeku traje tri do četiri godine duže nego što je to praksa u inozemstvu, uvjeti rada su puno lošiji.

Iz ankete je jako vidljivo da naši mladi znanstvenici većinu svog radnog vremena provode obavljajući neke stručne i administrativne poslove i nastavu, a manji dio svog radnog vremena provode baveći se znanošću, tako da preko 80 posto ispitanika izjavljuje da se znanstvenim radom bavi u slobodno vrijeme, bez ikakvog dodatnog honorara.

Jedan od većih problema koji se tiču uvjeta za rad, primjerice, je nemogućnost pristupa znanstvenim časopisima koji su u znanosti, ako želimo biti aktualni u svijetu, nužnost dobrog rada. Čak se može neki puta desiti da mi objavimo neki znanstveni rad u nekom časopisu, a da kasnije naša institucija nema pristup tom časopisu, zbog toga što Ministarstvo ne doznačuje novce za pretplatu za znanstvene časopise.   

  • Mogu li se na temelju ove ankete neposrednije detektirati uzroci takvog stanja?

- Mi možemo samo pretpostavljati vezano uz uzroke. Naša cijela anketa će proći detaljnu znanstvenu analizu i interpretaciju i to će sve biti javno dostupno, nadamo se uskoro, tako da ne bih sad prejudicirao konkretne uzroke tome.

No, mi se ne bi htjeli koncentrirati toliko na prošlost, nego bismo se htjeli koncentrirati na sadašnjost i na budućnost, odnosno kakva mogućnost može biti za te mlade znanstvenike.

  • No, kao i u većini pitanja i na ovome je području jedna od ključnih uloga države. Kolika je njezina odgovornost za situaciju u kojoj se nalaze mladi znanstvenici?

- Konkretno, naša je anketa pokazala da velik broj mladih znanstvenika ostaje bez Ugovora o radu, to su znači ugovori na neodređeno.

I ono što se dešava je da mi očekujemo, po našim analizama i projekcijama, da će kroz godinu dana velik broj tih mladih ljudi ostati na ulici. Ministarstvo ne raspisuje natječaje za nova radna mjesta, Vlada je donijela odluku o blokadi novih zapošljavanja, tako da neki trend u sustavu je da se očuva broj zaposlenih, a da se pritom zadrži ukupni iznos plaća istim ili manjim.

To je, naravno, najpogubnije za mlade znanstvenike, budući da oni jedini u sustavu imaju Ugovore na određeno i ti ugovori na određeno su se isto pokazali kao veliki problem - dosta naših ispitanika su  svojim anonimnim komentarima izjavili, i to je naročito situacija kod žena, kako im to stvara velike probleme, jer su zapravo zbog toga, zbog obveze nekog stručnjaka usavršavanja u inozemstvu, zbog toga što većinu svog slobodnog vremena prisiljeni su raditi u znanosti, zapravo nemaju vremena zasnovati obitelj.

Najteža situacija, najveća diskriminacija se tu dešava vjerojatno prema ženama, koje ako su još mlade majke, jako teško mogu kombinirati obiteljski život i rad u znanosti.

  • Hrvatska posljednjih godina doživljava pravi val iseljavanja mladih ljudi u inozemstvo u potrazi za boljim životom. Neki naši znanstvenici postigli su velike uspjehe vani. Kakvo je raspoloženje među vašim kolegama po pitanju odlaska? 

- Prema našim informacijama, postoji jako puno individualnih slučajeva ljudi koji su nakon diplome htjeli ostati ovdje, raditi u sustavu znanosti u Hrvatskoj, no nije bilo radnih mjesta par godina. Oni su otišli u inozemstvo, snašli su se u dobrim institucijama. Imamo mnogo situacija i starijih znanstvenika koji odlaze za boljom prilikom. Tako da situacija je dosta loša, što se vidi iz naše ankete.

Ljudi su dosta rezignirani uvjetima za rad. Znači, ne traže ljudi veće plaće, nego primarno što traže su bolji uvjeti za znanstveni rad i poštovanje nekih elementarnih propisa. Konkretno, naša anketa pokazuje da  većina asistenata, znanstvenih novaka, viših asistenta, na Sveučilištu u Zagrebu konkretno, drži daleko više nastave nego što je to bilo propisano Kolektivnim ugovorom, koji više nije u snazi.

Sad se postavlja pitanje - kad ti mladi znanstvenici krenu izlaziti iz sustava, tko će držati nastavu umjesto njih? Nedavno je Ustavni sud ukinuo odredbe zakona po kojima su profesori i znanstvenici s navršenih 65 godina starosti morali ići u mirovinu. Navedeno sugerira da je u sustavu znanosti i visokog obrazovanja prioritet omogućiti pune plaće profesorima nakon 65. godine života, makar se time kočilo pružanje prilike mladima.

  • Često se naglašava da želimo biti zemlja znanja, jer ono donosi prosperitet, no čini se da na neke goruće probleme nikako da nađemo rješenje. Gdje bi ga trebalo tražiti u ovom slučaju?

- Rješenje je, po nama, puno više novca za znanost i obrazovanje. I to ne govorim samo o visokom obrazovanju, nego i srednjoškolskom i osnovnoškolskom. To je prvi korak koji moramo napraviti.

Nakon toga je nužna reforma u sustavu koja bi omogućila pravednu preraspodjelu tih financija.

  • Ministarstvo priprema mjere za koje je najavljeno da će uskoro biti objavljene i koje bi vam trebale olakšati situaciju, no čini se da ste skeptični prema tome? 

- Da. Ministarstvo je raspisivalo nekakve natječaje, recenzije su kasnile mjesecima, još nisu javno objavljene. Konkretno je riječ o sredstvima iz europskog socijalnog fonda. M​i svakako podržavamo Ministarstvo u raspisivanju takvih natječaja, to je nešto što je prijeko potrebno sustavu te se nadamo još mnogo takvih natječaja, no ima tu još par problema u provedbi koji se moraju razriješiti.

  • Kako po pitanju odnosa prema mladim znanstvenim umovima Hrvatska stoji u odnosu na ostale članice države EU-a s jedne i državama regije s druge strane?

- Konkretno, ono što je zanimljivo, ako idemo gledati statistike Europske unije vezano uz broj doktora znanosti koji se proizvede na 1.000 stanovnika, mi ne samo da smo iznad regionalnog prosjeka, nego smo iznad europskog prosjeka.

Znači, mi proizvodimo velike količine doktora znanosti, a da pritom nemamo nikakve mjere kako bi te doktore znanosti ili integrirali u sustav znanosti ili u privredu. Imamo jedan neiskorišteni potencijal koji uz malo volje i truda mislimo da bi se mogao jako dobro iskoristiti i za poticaj i u gospodarstvu i u znanosti.

  • Već smo se dotaknuli teze da bi znanost trebala biti jedan od pokretača gospodarstva. Postoji li u tom smislu i odgovornost privatnog sektora, samih poduzetnika da nešto poduzmu i uključe mladu inteligenciju u smjernice razvoja?

- Mi smo u zadnjih par godina kao Udruga upozoravali i Ministarstvo i Sveučilište da je nužno uvesti nekakve poticaje za gospodarstvo, znači porezne olakšice za tvrtke koje zapošljavaju mlade doktore znanosti ili uspostavljaju nekakve vrste gospodarskih poslijedoktorskih usavršavanja. No evo, u zadnjih par godina se ništa nije promijenilo značajno u tom smjeru.

  • Zbog svih tih problema ste i organizirali okrugli stol. Što očekujete od te tribine?

Naša nada je da će ta tribina omogućiti, tj. potaknuti dijalog između mladih znanstvenika i donosioca odluka, u ovom slučaju to je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Sveučilište u Zagrebu i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Tu je pitanje i novih zapošljavanja, radnih mjesta za mlade ljude, i kvalitete doktorskih studija i preopterećenosti nastavom, što naša anketa isto pokazuje. 

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.