Mladi iz regiona upoznaju institucije Evrope
Pitanje koje mnogi mladi sebi postavljaju pred kraj srednje škole ili studija glasi – šta dalje.
Gimnazijalci iz Pule već godinama odlaze u srce Evrope, na upoznavanje evropskih intstitucija.
A šta Evropska unija (EU) zapravo nudi mladima, istražila je u Briselu reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.
Ovo je šesta generacija pulskih gimnazijalaca koje profesorice Tanja Černeka i Elizabeta Pavlović dovode u Strasbourg, Brisel i Luksemburg, kako bi upoznali EU i njene institucije.
No, čini se kao da je mladima od teorije o broju institucija, službenih jezika EU i njene povijesti važnije jedno pitanje – kako otići iz Hrvatske?
Lucija Grofelnik, učenica 3. razreda, sa svojih 17 godina, itekako razmišlja o najboljim opcijama za sebe.
“Ono što ja mislim upisati je arhitektura, a na tehničkim fakultetima se gleda baš ime fakulteta. Ako studiram u Zagrebu, mislim da ću imati puno manje mogućnosti za dobivanje nekog dobrog posla nego da naprimjer studiram u Londonu ili tako negdje”, kaže ona.
Studij izvan granica Hrvatske privlači i njenu kolegicu Luciju Mrđen.
Multikulturalnost na djelu
“Imam stariju sestru koja studira u inozemstvu i stvarno vidim koliko je njoj bolje, koliko ima više iskustva, koliko poznaje različite ljude, koliko je tamo sve puno bolje organizirano”, rekla je ona.
Profesorice ovim programom žele novim generacijama proširiti horizonte.
“Jučer je bio jedan komentar kako se ovdje divno i krasno živi, nitko nikoga ne dira. Dakle, nekakva multikulturalnost na djelu. Ono što mi u našoj zemlji još uvijek nemamo prigodu doživjeti na svojim ulicama. Ali, to se uči s godinama”, veli profesorica Elizabeta Pavlović.
Unatoč tome što mladi složno govore o odlasku iz domovine, čini se da je među njima više euroskepticizma i straha od promjene. Profesorica Tanja Černeka primjećuje to iz prvog reda.
“Definitivno je premalo znanja i premalo informiranosti, ali to je zbog osobne pasivnosti. Ne zbog toga što u zadnje vrijeme nisu u mogućnosti informirati se”, smatra ona.
I upravo zbog toga ih iz godine u godinu dovode na ovo isto mjesto, među evropske funkcionere.
“Jedan od programa koji mladima omogućava iskustvo van domovine je program razmjene studenata Erasmus, preko kojeg je u 25 godina prošlo oko tri milijuna studenata. Europska komisija (EK), uvjerena da i taj program pomaže kada je riječ o rastu i zapošljavanju, za idućih sedam godina tražila je proračun od 19 milijardi eura”, izvještava Drlja.
Svima otvorena vrata
Sada se pregovara o svakom euru. No, koliko primjećuje savjetnik u najvećoj parlamentarnoj grupi Klemen Žumer, za Erasmus nema straha.
“S obzirom na to da u svim oblastima pokušavaju rezati sredstva, i to je jedno od područja na koja se vrši pritisak zemalja članica da se smanji budžet. Ali, prema zadnjim informacijama kojima raspolažem sa pregovora, to je ujedno jedan od onih programa za koji postoji najviše interesa da se očuva”, kazao je on.
No, Unija mladima nudi puno više. Samo u Evropskom parlamentu (EP) stažira ih 150. I vrata su otvorena svima.
Srbija, Crna Gora i Makedonija već su sklopile ugovor s EU-om. Za ostale, poput Bosne i Hercegovine i Albanije, na raspolaganju je manje novaca i teže je doći, ali nije nemoguće.
“U EP-u je puno mladih iz svih tih zemalja koje nisu članice EU-a, koji dođu na određeni period i pokušaju unaprijed dobiti neka iskustva koja im kasnije mogu pomoći na svim područjima”, smatra Žumer.
A za Hrvate su već u toku natječaji koji će mnogima omogućiti i stalni posao.
Izvor: Al Jazeera