Mjere protiv bolesti COVID-19 u Evropi suzbile gripu

Gripa, koja godišnje odnese stotine tisuća života u svijetu, u Europi je prisutna i ove godine, ali u manjem obimu zbog mjera u borbi protiv bolesti COVID-19.

Gripa na sjevernoj polutki uobičajeno hara od listopada do sredine svibnja, a u nekim sezonama usmrti više ljudi nego COVID-19 unatoč tomu što za nju cjepivo postoji.

U zimi 2017./18. gripa je usmrtila 152.000 ljudi u Europi, prenosi Hina.

Do danas je COVID-19 diljem Europe usmrtio približno 100.000 ljudi, ali u kraćem vremenskom razmaku.

“Sezona gripe završila je ove godine ranije nego što je to uobičajeno, vjerojatno zbog provedbe mjera protiv širenja virusa SARS-CoV-2, kao što je održavanje fizičkog razmaka te nošenje zaštitnih maski”, kaže Holger Rabenau, virolog u Sveučilišnoj bolnici u Frankfurtu.

Takav je ishod pozdravljen, ali bi pad broja slučajeva mogao usporiti uspjeh u pripremi cjepiva za sljedeću sezonu gripe.

Rane procjene govore o nižoj smrtnosti

Laboratoriji su pretrpani istraživanjima bolesti COVID-19 i raspolažu s manje uzoraka za gripu, što znači “da možda neće imati punu sliku o virusu gripe koji je kružio u protekloj sezoni”, kaže Pasi Penttinen, stručnjak za gripu u Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Manjak podataka i odgode u njihovoj obradi mogli bi utjecati na kvalitetu cjepiva za sezonu gripe 2021. na južnoj polutki.

O sastavu cjepiva obično se odlučuje u rujnu na temelju uzoraka prikupljenih početkom godine.

“To bi mogao biti problem,” smatra Penttinen, jer manje informacija o mogućim mutacijama ove godine smanjuje izglede za prikupljanje najučinkovitijeg cjepiva protiv soja gripe koji će prevladavati sljedeće godine.

Taj problem vjerojatno neće utjecati na cjepivo za sljedeću zimu za sjevernu polutku jer je njegov sastav dogovoren u veljači, kaže Pentitnen.

Odluke o sastavu cjepiva uzimaju se ozbiljno jer trebaju mjeseci za proizvodnju milijuna doza cjepiva potrebnih svake godine.

Podaci o smrtima povezanima s gripom još su nedostupni, ali rane procjene govore da je smrtnost mnogo niža. 

Samo 4.000 oboljelih od gripe trebalo je intenzivnu skrb ove sezone, prema podacima iz 11 europskih zemalja, a to je blizu polovice broja za isto razdoblje prethodnih godina.

Danska, koja je stroge mjere kućne izolacije uvela početkom ožujka, imala je samo mali postotak smrti od gripe koja uobičajeno u toj zemlji odnese približno 1.000 života, kaže Lasse Vestergaard, infektolog s danskog Statens Serum Instituta.

Pitanje izvještavanja

Do 20. travnja od posljedica bolesti COVID-19 u Danskoj je umrlo 355 osoba, prema statistikama kojima raspolaže Reuters.

Čak i bez epidemije korona virusa, ova bi sezona gripe bila blaga. Njezin je vrhunac bio krajem siječnja i zatim je učestalost naglo pala, prema podacima Europske unije i stručnjaka.

Krajem ožujka uvedene su mjere ostanka u kući u trajanju više tjedana diljem Europe i žarišta gripe su nestala.

Sezonska gripa slabije je pogodila i Japan, vjerojatno zbog mjera uvedenih protiv pandemije korona virusa, kao što su nošenje maske, često pranje ruku, pokazuje studija koju su ovog mjeseca objavili stručnjaci sa Sveučilišta u Tokiju i Japanski centar za kontrolu bolesti.

I dok se čini da su mjere izolacije spriječile širenje gripe, nije poznato je li slabije izvještavanje o tomu također razlog za očiti pad broja slučajeva.

Ljudi s blažim simptomima uglavnom su izbjegavali bolnice tijekom epidemije bolesti COVID-19, kažu stručnjaci.

Izvor: Agencije