Mjere nordijskih banaka protiv pranja novca pod lupom MMF-a

Međunarodni monetarni fond (MMF) će provesti istragu o mjerama nordijskih banaka i regulatora za suzbijanje aktivnosti pranja novca u toj regiji i u baltičkim zemljama nakon niza navodnih propusta, objavila je Centralna banka Švedske.

Nordijske banke našle su se na udaru kritika zbog neuspjeha u borbi protiv pranja novca u regiji Baltika, što je za posljedicu imalo pad akcije švedskih banaka, Swedbanke i SEB-a, kao i Danske banke, prenosi Tanjug agenciju Reuters.

“Već izvjesno vrijeme se diskutira o tome da se pozove neko izvana radi analize načina na koji rješavamo ili ne uspijevamo riješiti problem pranja novca u nordijskim i baltičkim zemljama”, rekao je Stefan Ingves, guverner Centralne banke Švedske.

Aktivnosti u okviru istrage su, kako dodaje, već u poodmakloj fazi, a MMF će početi s radom u prvoj polovini 2020. godine.

“Cilj je da se analizira sistem u cjelini i utvrdi da li je naš pristup u nordijskoj i baltičkoj regiji prema tim problemima racionalan, između ostalog i sa aspekta prekogranične saradnje”, kazao je Ingves.

Pranje novca u aferi ‘Magnitski’

Vlasti istražuju tvrdnje da su računi Swedbanke i SEB-a u baltičkim zemljama možda korišteni za pranje novca.

Swedbanka je saopćila da provodi internu istragu povodom sumnji u pranje novca.

Danske banka je pod istragom u nekoliko zemalja, uključujući SAD, pošto su preko njene male podružnice u Estoniji realizirane transakcije u vrijednosti od 200 milijardi eura u periodu od 2007. do 2015. godine.

Švedska televizija (SVT) objavila je u srijedu da su SEB-ovi računi u Estoniji možda korišteni za pranje novca u aferi “Magnitski”.

Izvršni direktor SEB-a negirao je bilo kakvu povezanost s pranjem novca.

Ruski advokat Sergej Magnitski uhapšen je 2008. godine, nakon što je optužio ruske zvaničnike za veliku poresku utaju.

Sljedeće godine umro je u moskovskom zatvoru, nakon što se požalio na loš tretman, prenosi Reuters.

Izvor: Agencije