Mit i tragedija: Dresden obilježava 75 godina od bombardiranja

Njemačka obilježava 75. godišnjicu bombardiranja Dresdena u kojem je u dva dana od savezničkih bombi poginulo 25.000 građana, prenosi agencija Hina

Sjećanje na tu tragediju, podsjeća hrvatska agencija, još uvijek dijeli njemačku javnost.

Ekstremno desna Nacionaldemokratska stranka Njemačke (NPD) još je 2005. u Parlamentu Saske izazvala skandal jer je savezničko bombardiranje Dresdena nazvala “bombaškim holokaustom”.

Svjesno je NPD na isti nivo stavio bombardiranje neprijateljskog grada i sistematski genocid nad evropskim Židovima i time izazvao velik skandal i izolaciju zastupnika NPD-a u saskom Parlamentu.

Broj poginulih

U međuvremenu je ova stranka utonula u beznačajnost, ali danas je populistička desnica iz Alternative za Njemačku (AfD) preuzela ulogu “razbijača mitova” vezanih uz tragediju Dresdena.

“Polazim od toga da je u Dresdenu u savezničkim bombardiranjima poginulo 100.000 ljudi”, rekao je prije nekoliko dana predsjednik AfD-a Tino Chrupalla.

On svoju procjenu zasniva na svjedočanstvu svojih djeda i bake koji su mu govorili o “brdima trupala” na ulicama Dresdena 1945. Cifra od 100.000 je četiri puta veća od brojke o kojoj su se već odavno složili historičari.

“Joseph Goebbels je stvarno obavio dobar posao”, govori historičar Rolf Dieter Mueller iz Centra za vojnu historiju i sociologiju iz Potsdama u razgovoru za sedmični list Der Spiegel.

Nacističke vlasti su kasnije ovu brojku uvećale na čak 200.000 iako postoje dokumenti koji pokazuju da su nedugo nakon bombardiranja i oni sami istragom došli do 20 do 25 hiljada žrtava.

Mueller objašnjava kako je broj od 100.000 žrtava u javnost plasirao Hitlerov ministar propagande Goebbels koji je u posljednjim danima rata tako htio podići borbeni moral posrnule Njemačke. Mueller je bio na čelu komisije koja je još jednom detaljno istražila posljedice bombardiranja i broj žrtava u Dresdenu.

No, zašto se do te mjere raspravlja o žrtvama bombardiranja Dresdena kada je, po ukupnim ali i relativnim brojkama, žrtva bilo mnogo više u zapadnim gradovima Njemačke poput Hamburga, Kelna ili Ruhrske oblasti koje su se na nišanu savezničkih bombardera našle mnogo prije nego Dresden koji se nalazi na krajnjem jugoistoku države?

Mit nevinog grada

Činjenica je kako je Dresden bombardiran pred sam kraj rata. No, činjenica je isto, kako tvrde historičari, da se taj kraj u februaru još nije mogao s tačnošću predvidjeti.

Argument revizionističkih krugova kako je bombardiranje Dresdena i vojno bilo potpuno besmisleno isto je tako pobijena.

“Dresden je 1945. bio važno vojno čvorište. Ondje se nalazio velik broj vojnika koji su se povlačili pred Crvenom armijom i bojazan saveznika i Sovjeta bila je da će ti vojnici uskočiti u pomoć prilikom opsade Berlina”, kaže Mueller.

I bivša gradonačelnica Dresdena Helma Orosz pokušava ukloniti mit o “nevinom gradu”.

“U Dresdenu se proizvodilo oružje. Ovdje su bili zatočeni prisilni radnici. To su svi znali”, rekla je.

Simbolično, pomirba između saveznika i Dresdena nastupila je 2005. kada je novcem iz cijelog svijeta, između ostalog i iz SAD-a i Velike Britanije, završena obnova u bombardiranju srušene katedrale. Od tada ona služi i kao simbol pomirenja.

Izvor: Agencije