Misteriozne otmice Krimskih Tatara

Prije godinu dana Rusija je anektirala Krim. Iako su to mnoge države osudile i nazvale agresijom, ankete pokazuju da većina stanovništva tog poluotoka podržava pripajanje Rusiji.

Međutim, pripadnici manjina optužuju nove vlasti za kršenje ljudskih prava, izvještava sa Krima reporter Al Jazeere Rory Challands.

Osamnaestogodišnjeg Isliama Džeparova u septembru prošle godine oteli su muškarci u crnim uniformama. Isliamov otac tuguje, ali se i nada da je njegov sin još živ. Pita se da li je kriv za njegov nestanak.

“Tokom jednog od ispitivanja nakon otmice, član istražne komisije je rekao da ispituju sve mogućnosti i da je jedna od njih povezana sa mnom i mojim aktivnostima. Pitao sam ga na šta je mislio, a on je odgovorio: ‘Moraš paziti kako se ponašaš.’ Pitao sam znači li da je moje dijete još živo, a on se samo nasmiješio i slegnuo ramenima”, kaže Abdurešit Džeparov, otac otetog tinejdžera.

Racije na medije

Džeparov je zamjenik predsjedavajućeg neformalnog tatarskog parlamenta, prije nego što je to tijelo raspušteno. Na neke medije izvršene su racije, drugima su ukinute licence. U martu prošle godine tijelo Tatara Rešmata Ametova pronađeno je sa tragovima mučenja.

“Pitanje Krimskih Tatara veoma je složeno, u velikoj mjeri zbog njihove deportacije u Aziju 1944. godine i kasnijeg povratka na Krim. Godinama se vode sporovi zbog prava na zemljište i nesuglasica u vezi s religijom. Ali, Krimski Tatari nisu jedina zajednica koja se trenutno žali na kršenje ljudskih prava”, izvještava Rory Challands.

Otmice i lažne optužbe, tvrde borci za ljudska prava, metode su koje se koriste protiv onih koji kritiziraju povratak Krima Rusiji.

“Druga grupa su ukrajinski aktivisti, koji su u bilo kojem trenutku bili uključeni u rad organizacija koje podržavaju Ukrajinu ili Majdan. To nas je iznenadilo. Logično je da se mnogi smatraju Ukrajincima, jer ovo jeste bio dio Ukrajine”, kaže Aleksandra Karilenkova, aktivistica.

Krim odbacuje navode

Novi lideri Krima, međutim, takve navode odbacuju.

“Nažalost, ovi takozvani zaštitnici ljudskih prava dižu uzbunu tamo gdje za to nema potrebe. Samo rade za novac koji im isplaćuju određene organizacije i zapadne zemlje. Imaju konkretne ciljeve – glavni je diskreditiranje priključenja Krima Rusiji i Ruske Federacije uopćeno”, ističe Dmitrij Polonski, ministar informiranja Krima.

Premijer Krima Sergej Aksionov uvjeravao je Abdurešita da se nestanak njegovog sina detaljno istražuje.

“Nisam potpuno uvjeren, ali mislim da je živ”, kaže Abdurešit.

A, dok se istina ne sazna, sve što može jeste da se bori za nju… i živi u nadi.

Izvor: Al Jazeera