Oglasi

Mišljenja o Deklaraciji SDA: Ciljevi u kontradikciji s politikom koju stranka provodi

Iskorak ka bosanstvu, kako je naveo kao cilj SDA Bakir Izetbegović, nije u skladu sa politikom koju ova stranka provodi, smatraju analitičari.
Bakir IzetbegovićDeklaracija SDA izazvala je brojne reakcije političkih zvaničnika u BiH, ali i u SrbijiFena

Ciljevi programske deklaracije koja je usvojena na Kongresu Stranke demokratske akcije (SDA), kontradiktorni su politici koju ova stranka provodi već decenijama i neće doprinijeti poboljšanju političke situacije, dok su, s druge strane, reakcije iz drugih vladajućih partija u BiH, a pogotovo one iz susjedne Srbije, licemjerne, smatraju naši sagovornici.  

U deklaraciji SDA navodi se da je njen primarni i dugoročni cilj "Republika Bosna i Hercegovina kao demokratska, pravna, sekularna i socijalna država u kojoj bi izvršnu vlast činili predsjednik i vlada sa državnim, regionalnim i lokalnim nivoom vlasti". 

Dovršetak afirmacije i kulture i identiteta Bošnjaka, a u isto vrijeme iskorak ka bosanstvu, naveo je također kao jedan od prioriteta Bakir Izetbegović, koji je je ponovo izabran za predsjednika ove stranke. 

“Smatramo da bošnjaštvo i bosanstvo nikako ne mogu biti u koliziji niti suprostavljeni. To su faktički skoro dva aspekta iste stvari, Bošnjaci su Bosanci islamske vjeroispovijesti”, rekao je.

Međutim, za političkog analitičara i univerzitetskog profesora Slavu Kukića SDA je već na samom Kongresu pokazala da neće postati “sve više građanska i sve više bosanska, umjesto nacionalna”, izabravši devet članova Predsjedništva od kojih su svi Bošnjaci.

“To prvi put vidimo od smrti Alije Izetbegovića. Osim toga ona nije ni građanska u smislu jednakog uvažavanja i rodne ravnopravnosti, jer je izabrana samo jedna žena u predsjedništvo stranke. Na koncu u najavama Kongresa, Izetbegović je govorio otvoreno kako je jedan od ciljeva SDA u budućnosti jačanje bošnjačkog identiteta, a to nema veze sa bosanstvom niti građanskom orijentacijom.”

'Poigravanje idejom građanskog'

Politički analitičar Adnan Huskić mišljenja je da se SDA nema pravo da se “poigrava” idejom građanskog. 

“Uvođenje takozvanog građanskog principa, jedan čovjek - jedan glas, u potpunosti je suprotno svemu onome što SDA jeste, a SDA jeste jedna stranka koja baštini bošnjačku ideju, to je stranka koja sebe smatra fundamentalnim predstavnikom bošnjačkog naroda, tako da oni na ovaj način uzurpiraju ovu ideju građanskog i udaljavaju BiH od nje.”

Da je primarni cilj SDA ovakva reforma ustava i javne uprave stajalo je i u prethodnoj deklaraciji usvojenoj na Kongresu 2015. godine, a svoje programske deklaracije u kojima navode svoje ciljeve u pogledu uređenja države imaju i druge stranke. 

Međutim, u sadašnjoj situaciji blokade vlasti i napetosti, mišljenja su analitičari, jedna ovakva deklaracija ne doprinosi napretku, što pokazuju i burne reakcije na nju, koje su same po sebi licemjerne, jer su i stranke koje su se oglasile ispoljavale različite ciljeve i želje u pogledu kako bi BiH kao država trebala izgledati.

“Ovim se definitivno dala puna legitimnost stavovima Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Stranke iz HNS-a i SNSD su dočekali deklaraciju ‘na nož’ upravo zato što ona dira njihove političke ciljeve. Iz HNS-a su rekli ‘evo zbog ovoga mi tražimo treći entitet, federalnu jedinicu ili ravnopravnu zastupljenost Hrvata, jer kako ćeš sa Bošnjacima koji su apsolutna većina a SDA želi da se uvede princip jedan čovjek - jedan glas, kako to ne garantuje dominaciju Bošnjaka’ i znajući kako SDA funkcionište to je potpuno legitiman stav. Sa druge strane, imate istu situaciju što se tiče RS-a, oni kažu ‘zbog toga mi tražimo da se RS-u vrate oduzete ingerencije, da se vrati izvornom Dejtonu ili da se RS odvoji’”, kaže Huskić.

'Vučić ne reaguje na Dodikova negiranja BiH'

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci i politički analitičar Miloš Šolaja mišljenja je da je deklaracija nerealna u sadašnjem političkom momentu, ali i neodgovorna uzimajući u obzir zategnute odnose. 

“Mislim da je to politički neodgovoran potez od jedne stranke koja smatra za sebe da je vodeća nacionalna stranka kod Bošnjaka i u sadašnjem političkom sistemu BiH može da bude samo povod za podjele. Posljedica ovoga će opet biti dalja homogenizacija u sve te nacionalne zajednice i vjerovatno da BiH neće imati onakvu stabilnost kakvu bi željela.”

Da su ciljevi stranke objektivno u ovom momentu nerealni i doprinose zakivanju postojećeg stanja status quo, a možda i još kompliciranijoj političkoj situaciji -  slaže se i Kukić:

“Na to upućuju i reakcije iz Banjaluke i Mostara. Iako bi se i na te reakcije moglo svašta reći - niko od njih ne vidi ništa sporno u tome kada Milorad Dodik najavljuje secesiju RS-a od BiH, a niko ništa ne vidi sporno ni kada Dragan Čović i ostali oko njega istrajavaju na trećem entitetu kao uvjetu za bilo kakve razgovore o budućoj vlasti”.

Ono što posebno zabrinjava, dodaje, je reakcija iz Srbije, odnosno izjave predsjednika Aleksandra Vučića i premijerke Ane Brnabić da je deklaracija opasna i kako će je dobro izučiti.

“Te njihove reakcije na deklaraciju naprosto upućuju na to kako su velikodržavne ambicije koje su početkom 90-ih izazvale kvroproliće stotine hiljada ljudskih života na prostoru bivše Jugoslavije, ponovo oživjele. Svaki dan gospodin Vučić u prilici je svjedočiti negiranju BiH kao države od strane Dodika, i Vučić iz toga uvijek izlazi sa floskulom da je to stvar druge države i da se on ne želi miješati. Međutim, onda kada druga politička partija izađe sa stavom koji njemu ne odgovara, on to proglašava opasnošću koja prijeti regionalnim krugovima”, kaže Kukić. 

'Kako promijeniti ustav kad ne mogu formirati vlast'

Bosna i Hercegovina nakon gotovo godinu dana od izbora još nema Vijeće ministara BiH, jer su se vladajuće stranke sukobile oko Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) za NATO. Milorad Dodik i SNSD odbijaju da pošalju ovaj dokument, jer se zalažu za vojnu neutralnost, prateći politiku Srbije, dok druga dva člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović ne žele da podrže kandidata SNDS-a za mandatara dok se to ne uradi. 

Zbog svega ovoga zastupnici iz RS-a bojkotuju Predstavnički dom Parlamenta BiH koji nije održao nijednu redovnu sjednicu niti formirao parlamentarne komisije. S druge strane, ni u bh. entitetu Federaciji BiH još nema vlade, jer stranke HNS-a traže izmjenu izbornog zakona. 

“SDA govori o tome kako treba uspostaviti državu i na kojim principima, a nisu u stanju sa trenutnim političkim partnerima fomirati vlast. Ako tu ne možete bazični dogovor uspostaviti, kako mislite ovo ostalo. Kao što od 2006. godine nisu mrdnuli jednog milimetra o razgovru o ustavnim promjenama, osim što smo svi izmaltretirani i isfrustrirani višedecenijskom debatom oko ustavnih ferformi. Ovdje nema građanina koji nema ideje kako bi sve ovo trebalo da izgleda, dakle nama ideja ne nedostaje, ovdje nedostaje jedan ozbiljni razgovor. Ovdje se dešava samo ponavljanje svojih stavova i podcrtavanje istih”, kaže Huskić. 

Kukić ističe da se iz svega dobija dojam da su težnje vladajućih nacionalnih stranaka o uređenju BiH koje iznose u javnost iskoordinirane kako bi se pozitivne društvene promjene i približavanje BiH Evropskoj uniji odgodilo što je moguće dalje.

"I kako bi oni sami produžili vijek vlastitog trajanja što je moguće dalje", zaključuje.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.