Miris nove knjige pod kožom

Piše: Nada Salom

Kada bi se na papir stavilo sve ono što knjiga jeste, odnosno kolika je njena važnost u životu svakog od nas, bila bi to ne jedna knjiga, nego čitavi tomovi.

Sarajevo je i za vrijeme opsade čitalo, možda više nego ikada – uz vodu, hljeb i novine tražila se knjiga. Na mnogima su ostali tragovi voska svijeće, a u hrbat jednog primjerka „Hadrijanovih memoara“ Margarit Yourcenar zabio se špicasti geler granate…

Međunarodni sajam knjige i učila održat će se u sarajevskoj Skenderiji od 18. do 23. aprila.

Makar je danas ne držali u rukama, već „prelistavali“ u elektronskom izdanju, u vremenu kada nestaje tradicionalni lanac prodaje knjiga, a na važnosti dobivaju digitalna izdanja, knjiga vas i dalje poziva da je čitate, cijenite, poštujete…

Pa i da je kupite, za što su sajmovi idealna prilika. Jedan, i to najveći u Bosni i Hercegovini, Međunarodni sajam knjige i učila, održat će se u sarajevskoj Skenderiji od 18. do 23. aprila pod motom “Bosanska kuća – kuća knjige”, a otvorit će ga dr. Zvonimir Radeljković, predsjednik PEN Centra Bosne i Hercegovine.

Na Sajmu će učestvovati blizu 200 izlagača iz Srbije, Hrvatske, Turske, Njemačke, Velike Britanije, Irana, Brazila, a posredno i zemlje koje su zastupljene autorima ili izdavačima: Francuska, Belgija, Češka, Slovenija, Švedska, Danska, Norveška, Holandija, Italija, Švicarska…

 Daleko od nulte stope

Organizatori Sajma su Centar Skenderija, Udruženje izdavača i knjižara BiH (UIKBiH) i izdavačka kuća “Šahinpašić”.

“U godini kada svijet slavi 200. godišnjicu od rođenja Charlesa Dickensa i kada se izdavači okupljaju na Svjetskom kongresu izdavača u Cape Townu (Južnoafrička Republika), 24. Međunarodni sarajevski sajam knjige i učila dočekujemo u Bosanskoj kući – kući knjige”, kazao je predsjednik Udruženja izdavača i knjižara BiH Ibrahim Spahić.

Mada je najavio da će u centru pažnje i ovog sajma biti problemi autorskih prava i prava izdavača, Spahić je istakao kako je Međunarodni sajam knjige i učila postao najprestižnija kulturna, obrazovna i informativna manifestacija u Bosni i Hercegovini, koja  je nastala na jedinstvenom primjeru javno-privatnog partnerstva te da, osim medija, ne postoji nijedna državna institucija koja je za 23 godine podržala ovaj projekt.

U svom saopćenju Udruženje izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine navodi kako je uputilo Međunarodnoj asocijaciji izdavača (IPA) podatke o tome kako u ovoj zemlji ne postoji diferencirana stopa poreza na dodanu vrijednost na knjige, niti porezne olakšice na pojedine vrste izdanja.

IPA, čiji je član Udruženje izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine, odlučila je krenuti u lobiranje da se odluke o porezima na knjige izuzmu iz domaćeg zakonodavstva.

Istovremeno, prema istraživanju IPA-e, u 21 od 88 zemalja primjenjuje se nulta stopa poreza na dodanu vrijednost na knjige, ili postoji izuzeće od plaćanja poreza na sve knjige.

IPA, čiji je član Udruženje izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine, odlučila je krenuti u lobiranje da se odluke o porezima na knjige izuzmu iz domaćeg zakonodavstva, jer se ne poštuju UNESCO-ove deklaracije o potrebi primjenjivanja nulte stope poreza na knjige, navodi se, između ostalog, u saopćenju bh. izdavača i knjižara.      

Sarajevo ima, u organizaciji TDK “Šahinpašić”, i Zimski salon knjige, dok IKD „University Press“, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH i JU Biblioteka Sarajeva organiziraju Summer Book Fest, a u okviru projekta Evropske unije Cross Bordering by Book. 

Cilj projekta Knjigom preko granica jačanje je kulturne, obrazovne i trgovinske veze Bosne i Hercegovine i Crne Gore (kao nosioca projekta) i zemalja u regionu cirkuliranjem knjiga, izdavača, pisaca i knjižara (Sarajevo, Foča, Trebinje, Nikšić, Bijelo Polje i Tivat). Glavni grad BiH ima i povremene ulične mini sajmove knjiga…

U Banjoj Luci se organizira Međunarodni proljećni sajam knjige, a jesen je rezervirana za Međunarodni sajam knjige, školskog pribora i uredskog materijala.

Svi putevi vode u Frankfurt

Inače, kad se spomene sajam knjiga, mnogi odmah pomisle na Frankfurter Buchmesse, najveći svjetski sajam za knjige, kako po broju zastupljenih izdavačkih kuća, tako i po broju posjetilaca.

Održava se svake godine sredinom oktobra, „sa tradicijom koja se proteže na više od 500 godina“ – ubrzo nakon što je Johannes Gutenberg izumio štamparski stroj, u Mainzu pokraj Frankfurta, lokalni knjižari organizirali su prvi sajam knjiga.

Posljednjih godina Frankfurtski sajam okuplja više od osam hiljada izlagača, koji izlože blizu pola miliona knjiga, a gotovo isto toliko bude i posjetilaca, dok sa Sajma izvještava preko 10.000 novinara…

Prisutna je i naša zemlja, uglavnom preko Udruženja izdavača i knjižara, ostavljajući uvijek pitanja ko i kako ide u Franfkfurt, Beograd, na Interliber… te zašto i do kada će se odvojeno predstavljati izdavači iz Federacije i Republike Srpske.

Nakladnici su podlegli recesiji i na rubu su opstanka, knjižare su ugašene ili se zatvaraju i postaju gift shopovi… 

Sajam knjiga u Leipzigu poznat je po tome što su u njegovom centru književnici. Ovogodišnji je održan sredinom marta, a okupio je  2.071 izdavača iz 44 zemlje. Na najvećem literarnom festivalu na svijetu, na raznim lokacijama u gradu, blizu 3.000 autora čitalo je svoja djela.

Ono što je značajno, kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, jeste da su održane promocije knjiga “Vatrometi” Lane Bastašić i “Krojačica sa svetim makazama” Borjane Mrđa.

 Sa(n)jam knjige u Istri

Posljednjeg vikenda u martu održan je u Zagrebu Osmi Anarhistički sajam knjiga, koji okuplja anarhističke izdavače, grupe i pojedinca iz regiona i svijeta.

U Hrvatskoj je inače najprestižniji Interliber, centralna nacionalna manifestacija posvećena knjigama, međunarodni sajam knjiga i učila. Održava se sredinom novembra, i za razliku od našeg, pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Domaći kritičari ga ocjenjuju moguće prestrogo, ili mi ovaj naš gledamo kroz ružičaste naočale: „Na Interliberu ništa nova, ali ako želite popuste – to ćete dobiti, jer ni ove godine neće izostati popusti do 90 posto za izdanja starija od godinu dana, moći će se kupiti knjige za nekoliko kuna, a bit će i različitih akcija tipa ‘kupiš dva, dobiješ tri’, ili ‘knjiga za par kuna’. Standardno, isplati se otići kupovati znanstvene kapitalce, rječnike, enciklopedije i slična izdanja.“

A u Puli se već 17 godina održava i Sa(n)jam knjige u Istri, na čijim službenim stranicama se može pročitati i ovo:

„U duhu podivljalog liberalnog kapitalizma knjiga je postala nepotrebna, suvišna roba koju treba brzo i budzašto prodati, osloboditi se tereta što prije i pod svaku cijenu, kao vreće jabuka na tržnici što su počele naglo truliti.

Nakladnici su podlegli recesiji i na rubu su opstanka, knjižare su ugašene ili se zatvaraju i postaju gift shopovi…

Kako onda zamisliti, zasanjati Sajam u ovoj i ovakvoj godini? Kako postaviti u središte i autora i knjigu?„

Uvijek ima onih kojima je knjiga nasušna potreba i koji će se zbog kupovine knjige odreći drugih „korisnijih“ stvari. 

Kad je riječ o Srbiji, Beogradski sajam knjiga bio je i ostao iznimno važna manifestacija, jedna od najvećih i po kvalitetu i po kvantitetu. Održava se pod pokroviteljstvom grada Beograda, tradicionalno krajem oktobra – ove godine 57. put, a počasni gost je Mađarska.

Očekuje se blizu 9.000 izlagača – gotovo jednak broj iz zemlje i inostranstva, a bit će značajno povećan i broj pratećih manifestacija. Sajam knjiga je, rečeno je na kraju prošlogodišnjeg, „sačuvao ugled i kulturološku ulogu da ne postane samo vašar na kome se knjige prodaju“.

I na kraju, sa jednim od najvećih poreza na dodanu vrijednost u regionu – 17 posto, knjiga u Bosni i Hercegovini ipak pronalazi put do čitaoca, pa i do kupca, posebno na sajmovima.

Uvijek ima onih kojima je knjiga nasušna potreba i koji će se zbog kupovine knjige odreći drugih „korisnijih“ stvari. Da ne spominjemo one koji čitaju sve – „beletristiku, krimiće, povijesne romane, tešku i laku književnost, self help priručnike…“ I kojima se miris nove knjige uvuče pod kožu…

Izvor: Al Jazeera