Oglasi

Miris baruta među Kurdima

Odnosi su se pogoršali kada su kurdske snage upale u rafinerije u Kirkuku te zaustavile isporuku nafte kroz turski naftovod.
Patriotska unija Kurdistana okrenula se nafti u Kirkuku, koja se nalazi u zoni njenog utjecajaReuters

Neslaganja među strankama iračkih Kurda povećala su se nakon niza dešavanja koja su dovela do narušavanja njihovih odnosa u proteklim danima. Odnosi su se dodatno pogoršali kada su snage u sastavu Patriotske unije Kurdistana (PUK), pod vodstvom bivšeg iračkog predsjednika Jalala Talabanija, upale u rafinerije u Kirkuku te zaustavile isporuku nafte kroz turski naftovod.

Kurdistanska demokratska stranka (KDP), na čelu s predsjednikom Autonomne pokrajine Kurdistan u Iraku Masoudom Barzanijem, smatra ovaj korak pokušajem pobune protiv sporazuma zaključenog s premijerom Haiderom al-Abadijem u septembru prošle godine, tačnije, tokom posjete Barzanija Bagdadu, koju su posmatrači opisali kao "historijsku".

Poruka Talabanijeve stranke

Masoud Haider, poslanik u parlamentu iz kurdske stranke Pokret za promjenu, PUK-ovo preuzimanje kontrole nad naftnom kompanijom na sjeveru Kirkuka vidi kao potez koji sa sobom nosi brojne poruke, prvenstveno Bagdadu. Prema njegovim riječima, oni odsad moraju sarađivati sa glavnim snagama koje imaju oružje u svojim rukama, među kojima je i PUK, kad je riječ o bilo kojem sporazumu o nafti.

Haider dodaje kako je "druga poruka poslana Barzanijevoj stranci ona da je PUK u stanju zauzeti naftne resurse u Kirkuku. Treća poruka šalje se Turskoj, od koje se zahtijeva da zaustavi napade na kurdske snage na svim lokacijama, bez obzira na to hoće li to biti unutar ili izvan iračkih granica", aludirajući pritom na Kurde u Siriji i Turskoj.

Odbio je komentirati optužbe iznesene protiv iračkog potpredsjednika Nurija al-Malikija da stoji iza prekida pumpanja nafte i njenog preusmjeravanja za Iran.

"Bez obzira na teškoće u implementaciji, odluka o izvozu nafte iz Kirkuka za Iran u fazi je razmatranja. Iranski je utjecaj prisutan, bilo u regionu ili u Bagdadu, prema omjeru regionalnih interesa. Turska, također, pokušava očuvati svoju stratešku dubinu u regionu", smatra Haider.

Biriwan Khilani, poslanica KDP-a u parlamentu, već je ranije optužila Al-Malikija da stoji iza političke krize u Kirkuku te da forsira izbijanje građanskog rata između kurdskih stranaka u Kirkuku kako bi preuzeo kontrolu nad izvozom nafte iz pokrajine (bogate naftom) radi interesa susjedne države.

Mohsen Saadoun, član parlamenta iz KDP-a, smatra da kurdska razilaženja proizlaze iz toga što ne postoje neophodni zakoni koji uređuju organizaciju naftnih resursa u državi. Također ga iznenađuje neslaganje ostalih kurdskih stranaka s posljednjim sporazumom, postignutim između Barzanija i Al-Abadija, iako je obznanjen i jasno predočen svim stranama u regiji.

Ističe da dogovor predviđa izvoz 550.000 barela nafte dnevno (300.000 barela iz bušotina u Kirkuku i 250.000 barela iz drugih bušotina u ovoj regiji), uz nadzor federalne naftne kompanije SOMO. Bagdad se, s druge strane, obavezuje na isplatu plaća državnim službenicima u Iračkom Kurdistanu iz državnog budžeta.

Rješenje je u dijalogu

Tariq Jawhar, glasnogovornik Iračkog Kurdistana, naglašava da se u zahtjevima grada Kirkuka traži brz odgovor federalne vlade i veća briga o "stvarnim problemima". "Bagdad treba prepoznati važnost ovog grada, koji je svima davao svoje prihode od izvoza nafte. Zbog toga je potrebno sjesti za sto i razgovarati kako bi se riješio problem ovog grada", smatra.     

Jawhar otkriva da je Bagdad tražio sedmodnevni rok kako bi se pronašlo rješenje te izrazio svoju predanost dogovoru postignutim sa guvernerom o otvaranju strateških projekata i o tome da će grad donositi odluke o svojim naftnim resursima, kao i pružanju mogućnosti za zapošljavanje građana bez obzira na njihovu nacionalnost.   

Član koalicije Država zakona Khalid al-Asadi odbio je dati komentar na ovu temu.

Predsjednik iračkog Centra za politička promišljanja Ihsan al-Shummari smatra da kurdske stranke zbog političke krize téžē repozicioniranju ne na osnovu nacionalne dimenzije već na osnovu svrstavanja izvan geografskog područja Iraka. Kaže kako se "miris baruta ponovo osjeti među kurdskim stranama" te da "postoji mogućnost izbijanja sukoba i upotrebe oružja s obzirom na razmjere regionalnog uplitanja".

Al-Shammari objašnjava da su ekonomska kriza kroz koju prolazi regija Kurdistan i neuspjeh da se riješi problem isplate plaća državnim službenicima narušili ugled stranke Patriotska unija Kurdistana (PUK) među njenim pristalicama. Ističe da se Talabanijeva stranka okrenula prema nafti u Kirkuku, koja se nalazi u zoni njenog utjecaja, zato što se protivi dominaciji KDP-a nad naftnim potencijalima regiona.

Izvor: Al Jazeera