Mirela Holy: Nismo svi prljavi i pokvareni

Razgovarao: Tomislav Šoštarić

Nedavno istraživanje o političkim preferencijama hrvatskih birača pokazalo je kako je Mirela Holy, predsjednica nedavno osnovane hrvatske političke stranke ORaH, drugi najpopularniji političar u Hrvatskoj, iza predsjednika Ive Josipovića, koji prvu poziciju drži praktički od početka svojeg mandata. 

Riječ je o strelovitom uzletu te bivše ministrice zaštite okoliša i prirode u Vladi Zorana Milanovića, koja je, nakon medijskog objavljivanja e-maila u kojem je lobirala da supruga jednog člana Socijaldemokratske partije ne bude otpuštena s radnog mjesta, u lipnju 2012. godine podnijela ostavku na ministarsko mjesto, otkrivši pritom da je bila izložena pritiscima te da je primala prijetnje smrću.

Vratila se u saborske klupe kao zastupnica SDP-a, više je puta ponavljala kako je kao ministrica počinila grešku i platila visoku političku cijenu, a u ljeto 2013. godine odlazi i iz SDP-a, čiji je bila dugogodišnji istaknuti član. Rekla je kako ne želi biti u stranci koja ne poštiva politiku na temelju koje je dobila izbore.

Krajem listopada ta 42-godišnja političarka s doktoratom s područja humanističkih znanosti osniva svoju stranku.

U intervjuu za Al Jazeeru Balkans Holy otkriva kako doživljava poziciju druge najpopularnije osobe na hrvatskoj političkoj sceni, kakvu politiku njezina stranka nudi hrvatskom biračkom tijelu, kakvu gospodarsku platformu predlaže kao temelj održivom gospodarskom rastu te kako gleda na korupcijske skandale u bivšoj stranci.

Holy se u razgovoru osvrnula i na podijeljenost hrvatske javnosti i politike u nekim pitanjima te ocijenila razinu suradnje država u regiji.

• Prema istraživanju, Vi ste drugi najpopularniji/a političar(ka) uopće u Hrvatskoj. Kako komentirate taj rezultat, budući da ste nedavno spomenuli kako on nije samo rezultat Vašeg rada, nego i nezadovoljstva hrvatskih birača sadašnjim glavnim akterima na političkoj sceni?

Smatram da se građani i građanke pozitivno izjašnjavaju o meni i ORaH-u jer imaju percepciju da sam vjerodostojna i principijelna političarka. Dakle, taj je rejting više stvar dojma no upoznatosti građana s našim programom, politikama i ljudima. Zbog toga nas čeka jako težak posao na podizanju prepoznatljivosti ORaH-a po sadržaju programa i politika te ljudima koji su nositelji i nositeljice tih politika.

• Koje su, zapravo, temeljne odrednice, odnosno za što se u osnovi zalaže ORaH i kakvu političku, svjetonazorsku i gospodarsku alternativu nudi hrvatskom društvu?

ORaH je, kako mu samo ime govori – Održivi Razvoj Hrvatske – stranka koja se zalaže za politiku održivog razvoja, a održivi razvoj podrazumijeva ravnotežu tri temeljna stupa na kojima počiva svako društvo – gospodarstvo, zaštita okoliša i prirodnih resursa te društvena pravda i ljudska prava. Naime, društvo ne može biti uravnoteženo, stabilno i zadovoljno ukoliko ova tri stupa nisu u ravnoteži. Možemo biti gospodarski bogato društvo koje neće biti sretno i održivo jer to bogatstvo nije ravnomjerno raspoređeno u društvu i/ili je to rezultat prekomjernog iscrpljivanja resursa. Iz prethodno rečenog, vidljivo je da je ORaH progresivna stranka, stranka tzv. zelene ljevice.

• Koji su temeljni problemi hrvatskog gospodarstva i na kojoj bi platformi, prema Vašem mišljenju, Hrvatska trebala postaviti strategiju za održivi razvoj u odnosu na ono što se događa sada?

Neefikasno pravosuđe i neefikasna javna uprava, a to su temeljni instrumenti nužni za provođenje bilo koje reforme. Najveće potencijale za razvoj gospodarstva, otvaranje novih radnih mjesta vidimo u sektorima energetike, poljoprivrede, vodnog gospodarstva i pratećim industrijama vezanima uz ova tri sektora te zelenim industrijama (otpad) i IT tehnologijama. Logika je jednostavna – Hrvatska uvozi 50 posto hrane i oko 50 posto energije i na taj način svojim novcem subvencionira gospodarstva drugih država. U ovim sektorima postoji veliki potencijal za rast i oporavak.

• Čini se da je u posljednje vrijeme moguće uočiti razjedinjenost ili čak podijeljenost kada je riječ o nekim temeljnim pitanjima u Hrvatskoj, kako na političkoj razini tako i na razini društva. Kako komentirate situaciju na hrvatskoj političkoj sceni, jak polaritet između ljevice i desnice, ali i tenzije koje su se pojavile, primjerice u vezi s dvojezičnim pločama u Vukovaru? Koji su uzroci tome i je li riječ o svojevrsnoj krizi na političkoj i društvenoj razini?

Ljudi su nezadovoljni zbog iznimno teške ekonomske situacije, a takve okolnosti, povijest je dokazala, pogoduju traženju krivaca u onima koji su različiti. Ovo je izuzetno opasna situacija, koju, nažalost, jako zloupotrebljavaju i manipuliraju vrlo osjetljivim ljudskim osjećajima pojedinci iz političkog života.

• Kako komentirate korupcijske afere koje potresaju Vašu bivšu stranku. Jesu li Željko Sabo i Marina Lovrić Merzel trebali dati ostavke i na druge, a ne samo stranačke dužnosti, te je li u Hrvatskoj posljednjih godina, imajući na umu i sudske procese protiv bivšeg premijera Ive Sanadera (Hrvatska demokratska zajednica), na djelu doista nulta tolerancija na korupciju, ili se još može govoriti o unutarstranačkim sukobima ili sukobima na široj političkoj razini?

Smatram da su županica Lovrić i gradonačelnik Sabo trebali dati ostavke na izvršne i političke funkcije. No, svatko je nedužan dok mu se u sudskom postupku ne dokaže krivnja. Treba razlikovati političku i kaznenu odgovornost. Ove afere su jako štetne za politiku u cjelini, za sve političke stranke, ne samo za SDP i HDZ, jer potkopavaju vjeru hrvatskih građana i građanki u stranke i institucije i stvaraju dojam da su u politici svi prljavi i pokvareni. A nije tako.

• Kako danas gledate na slučaj kada ste podnijeli ostavku na ministarsko mjesto zbog e-maila predsjedniku uprave Hrvatskih željeznica u kojem ste se zauzeli za jednu njegovu zaposlenicu, suprugu istaknutog člana SDP-a, čiji ste tada bili član? Kako komentirate riječi premijera Milanovića da je tu bilo riječ o sitnoj političkoj korupciji te smatrate li da premijer takvim izjavama, zapravo, pokazuje bojazan od toga da ćete SDP-u “oteti” dio biračkog tijela koji smatra “svojim”?

Sve što sam imala o tome reći već sam rekla i ne mislim dalje polemizirati na tu temu. Poslala sam zamolbu DORH-u da se očituje i istraži je li taj incident doista politička korupcija te, ako jest, onda očekujem da DORH protiv mene podigne optužnicu.

• Pred vratima su izbori za Europski parlament. Vi ste već spomenuli da ne namjeravate ulaziti u koalicije. Zašto ste odlučili ići sami i kakve su ambicije stranke na tim, ali i predstojećim parlamentarnim izborima?

Zato što tek gradimo prepoznatljivost stranke u javnosti te zato što u ovom trenutku nemamo potencijalnih partnera među strankama. Na osnivačkoj skupštini smo rekli da nam je cilj da se do parlamentarnih izbora pozicioniramo kao treća po snazi politička opcija, ali ne treći put, već drugi, odnosno drugačiji put. Za nas je politika posao u javnom interesu i po tome se želimo razlikovati od drugih stranaka kojima je politika posao u stranačkom interesu.

• Kako ocjenjujete gospodarske i političke odnose zemalja u regiji, prvenstveno Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije? Ima li i gdje prostora za poboljšanje odnosa i suradnje te čini li Hrvatska kao članica Europske unije dovoljno kada je riječ o tome?

Uvijek postoji prostor za poboljšanje odnosa i suradnje ukoliko postoji politička volja s obje strane. Hrvatska treba u međunarodnom kontekstu voditi politiku vlastitih interesa suradnjom sa svima onima koji u tome također pronalaze svoj interes. Hrvatska ne treba biti ni majka, ni maćeha susjednim državama i licemjerno je vanjsku politiku prezentirati kao prijateljstvo. Svi imaju interese i za te se interese trebaju boriti na otvoren način, koji nije predatorskog predznaka.

Izvor: Al Jazeera