‘Mirdita, dobar dan’ uprkos ‘navijačima’

Mirdita, dobar dana, Protest, Beograd
Retoričko je pitanje je li zbog govora mržnje ili remećenja javnog reda i mira ikome napisana krivična ili prekršajna prijava (Anadolija)

U Beogradu je održan još jedan Festival “Mirdita, dobar dan”, koji će, nažalost, ostati upamćen po grupama “navijača”, koje je neko, očigledno, umjesto na stadion, poslao najprije u Centar za kulturnu dekontaminaciju u Birčaninovoj, a potom i na “Dorćol platz” u Dobračinoj ulici, mjesta na koja “navijači” – ili, preciznije, huligani – ne izlaze.

U dva navrata jake policijske snage u opremi za razbijanje demonstracija spriječile su “navijače” da se pridruže susretima srpskih i kosovskih društvenih i kulturnih zajednica koje žele da iniciraju promjene i stvore tradiciju saradnje kojom će biti dat doprinos trajnoj normalizaciji odnosa između Srbija i Kosova. Kao i prethodnih godina, festival su organizovali Inicijativa mladih za ljudska prava i Građanske inicijative iz Beograda te organizacija Integra iz Prištine.

Umjetnici se povezuju, neki drugi bi da ratuju

Festival je održan u specifičnom trenutku, kada su odnosi Srbije i Kosova na najnižoj tački od početka briselskih pregovora, a otvoren je samo dan nakon što je policija Kosova sprovela veliku akciju hapšenja na sjeveru Kosova, zbog čega je zvanični Beograd proglasio borbenu gotovost Vojske Srbije.

Zato se i moglo dogoditi da se dva paralelna svijeta ponovo skoro tragično susretnu: sam festival, na kojem kosovski Albanci predstavljaju umjetničke predstave, izložbe, debate i filmske projekcije i gdje se govori o pomirenju dva naroda, dok se ispred prostora gdje se festival održava dešavaju incidenti i skandiraju pogrdne parole o Albancima. Pogotovo kad premijerka Srbije Ana Brnabić javno izrekne svoj rasistički stav o Albancima kao ljudima iz šume.

“Štitite Šiptare, sluge režima ste, branite bogate, bijete narod za male pare – štitite Šiptare”, poručuju horde huligana policajcima u tom nimalo prijatnom performansu, jer se mislilo da je ta pojava iščezla sa beogradskih ulica još nakon što su Parade ponosa počele organizovati državne službe, a ne LGBT zajednice. Da, trenutno je u Beogradu sigurnije biti pripadnik neke homoseksualne nego albanske zajednice. Kultura je i u ovom slučaju, nažalost, postala žrtva loših politika.

Vučić: Beograd je kosmopolitski grad

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije propustio da ocijeni kako održavanje festivala “Mirdita, dobar dan” u Beogradu pokazuje demokratski kapacitet Srbije, ali i “razliku između nas” i vlasi Kosova. Odgovarajući na pitanja novinara poslije skupa “Podrška žrtvama i svjedocima krivičnih djela u Srbiji”, on je rekao da je ponosan što je Beograd “slobodan i kosmopolitski grad”.

“Da li vi mislite da treba da radimo isto što i oni u Prištini, koji se plaše prikazivanja filma Borisa Malagurskog, koji se plaše drugačijeg stava ljudi koji ne misle kao oni? Mi se ne plašimo ničijih reči i argumenata”, kazao je predsjednik Srbije.

Na dan otvaranja festivala u centru Beograda je osvanuo grafit sa porukom “Sve se vrati, sve se plati, ni Mirdita vas neće prati”. Zabranu održavanja manifestacije zatražila je i omladina Demokratske stranke Srbije – desno orijentisane opozicione parlamentarne partije. Oni su dan uoči otvaranja ispred Centra za kulturnu dekontaminaciju postavili pano na kome su izložene fotografije spaljenih pravoslavnih manastira na Kosovu.

Huligani rastjerani, niko nije priveden

Beogradski novinar Božidar Andrejić nije jedini koji je primijetio da su se, poslije dugo vremena, navijačke grupe angažovale politički. “Potpuno prihvatam tezu da su to kontrolisane grupe, i oduvek su bile. Može se stvar posmatrati ovako da se ta stvar otrgla kontroli, a može se posmatrati, sa velikom dozom verovatnoće, da se blagonaklono pogledalo na to, ili da su od mračnih sila i struktura i instruisani”, ocjenjuje Andrejić.

Činjenica je da je policija rastjerala i “navijače”, i desničare, ali i da niko od prisutnih nije priveden. Retoričko je i pitanje da li je zbog govora mržnje ili remećenja javnog reda i mira ikome napisana krivična ili prekršajna prijava? U policiji kažu da su o svemu obavijestili tužilaštvo, koje je naložilo da im se dostavi izveštaj, “što će policija i učiniti”.

U Višem javnom tužilaštvu kažu da o događaju nisu obaviješteni. Da nisu obaviješteni tvrde i u Prvom osnovnom tužilaštvu, koje je nadležno za dešavanja u centru prijestonice. To su stvari koje treba da zabrinu svakog dobronamjernog u Srbiji.

“Ne mogu da nas iznenade ‘navijači’, koji reaguju na jedan festival kome je suština dijalog Kosova i Srbije, kako da nas iznenade ‘navijači’ kada predstavnici vlasti na taj način govore, eto, kako premijerka govori o kosovskim liderima da su došli iz šume, koja sa njima pregovara i navodno zajedno teži ostvarivanju mira”, izjavio je direktor festivala Ivan Đurić. 

Vizuelni umjetnik iz Prištine Shkumbin Tafilaj se predstavio izložbom “Hajde da vodimo ljubav”. Centralno mjesto njegove instalacije čini zemlja crnica, iz koje smo, kako autor kaže, svi potekli i koja može da oblikuje novu budućnost.

Prikazan je i film Hladni novembar reditelja Ismeta Sijarine. Radnja se dešava početkom devedesetih, kada je raspad Jugoslavije u punom zamahu, u trenutku kada tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević pokušava da umanji autonomiju Kosova u okviru Jugoslavije. Glavni junak Fadilj, otac dvoje dece, nalazi se pred dilemom između dva rješenja: nastaviti rad u novouspostavljenim institucijma na Kosovu, ili izaći iz njih, rekao je Fatmir Spahiju, glumac i producent filma.

Nagrada filmu ‘Albanke su naše sestre’

Autori filma Albanke su naše sestre Milena Popović, Sanja Kljajić, Vanja Đurić, Darko Šper i Taulant Osmani dobitnicu su ovogodišnje nagrade festivala “Mirdita, dobar dan”. Film je realizovan u okviru projekta “Stvarni ljudi – stvarna rešenja”, koji su realizovali Nezavisno društvo novinara Vojvodine, BIRN Kosova i Forum ZfD, uz podršku Evropske unije. Ovaj dokumentarac o antiratnom pokretu u Srbiji premijerno je prikazan na “Mirdita, dobar dan” festivalu 2017. godine, a potom, uprkos brojnim pritiscima i opstrukcijama, i u još nekoliko gradova u Srbiji.

Albanke su naše sestre promovira solidarnost među antiratnim aktivistima koji se u Srbiji etiketiraju kao izdajnici i konstantno dobijaju prijetnje. “Film donosi priče o ljudima koji upozoravaju na strahote rata i odupiru se ratnoj mobilizaciji, izvodi nas iz mita o večitim žrtvama i krivcima te predstavlja svetlu tačku oslonca za saradnju dva društva”, navodi se u obrazloženju nagrade.

Festival u toksičnom okruženju

Izvršni direktor organizacije sa Kosova Kushtrim Koliqi rekao je da je teško organizovati festival u današnjem “toksičnom okruženju”, nastalom zbog političkih odnosa između Srbije i Kosova, ali je i dodao da neće odustati. “Kao što vidite, iako bi nas neki željeli blokirati, mi ne planiramo stati, jer vjerujemo u vrijednosti koje nosi ovaj festival”, rekao je  on.

“Nacionalizam je već dugo filter kroz koji gledamo na Prištinu i Kosovo”, kazao je Ivan Đurić, programski direktor nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava – YIHR. “Ovaj festival je mera normalizacije odnosa između Srbije i Kosova”, dodao je on.

Direktorka Građanskih inicijativa Maja Stojanović je izjavila da je za nju ova manifestacija veoma emotivna. “Nisu vlade te koje donose normalizaciju, već mi, predstavnici civilnog društva, mladi ljudi sa Kosova i iz Srbije i kulturna scena”, rekla je ona.

Direktor Fonda za otvoreno društvo Milan Antonijević je kazao da je on među posljednjim generacijama koje bi da su živjele na Kosovu učile dva jezika i da se nada da će se ta praksa vratiti. “Videli smo kako je organizovani kriminal na obe strane sarađivao decenijama i nadam se da će ovaj festival biti još uspešniji”, rekao je on.

Antonijević je na svom Twitter nalogu postavio prilog sa partija za albanske goste u Beogradu, na kojem se vidi kako se mladi Srbi i mladi Albanci lijepo zabavljaju. Daleko i od političara i “navijača”: “Od Mirdita, dobar dan do Nate ne mir” (Laku noć).

Do sljedećeg susreta. Najesen u Prištini.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera