Minimiziranje genocida u BiH

“Zašto New York Times minimizira genocid u Bosni?”, naslov je članka objavljenog u američkom izdanju britanskog online magazina Spectator, u kojem se kritikuje odluka jednog od najutjecanijih medija u SAD-u da objavi odlomak knjige Jessice Stern kojim se najavljuje njeno djelo o ratnom zločincu Radovanu Karadžiću. 

Sam naslov Spectatora se nadovezuje na onaj u Timesu – “Zašto sam dopustila da osuđeni ratni zločinac prakticira energetsko iscjeljivanje na meni?”.

Autorica teksta Emina Melonic, doktorica komparativne književnosti koja je kao izbjeglica iz Bosne i Hercegovine otišla u SAD, na početku teksta za Spectator objašnjava da se radi o ratnom zločincu koji je odgovoran za orkestriranje i provedbu genocida nad bosanskim muslimanima tokom rata 90-tih kada je u Srebrenici ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka u nekoliko dana. 

Knjiga koja se najavljuje, dodaje Melonic, je Moj ratni zločinac: Lični susret sa arhitektom genocida, a u njoj se Stern prisjeća intervjua sa Karadžićem. 

“Nema ništa pogrešno u intervjuiranju genocidnog manijaka ako je tvoj cilj da bolje razumiješ rat, pshiologiju zlih djela, i ponajviše da tražiš pravdu za ubijene i preživjele. Međutim, članak Stern to uopće ne radi. U njemu se promovira njena knjiga. Stern se gubi u metaforičkom prihvatanju zlog čovjeka. Naslov njene knjige ukazuje da ona nekako posjeduje Karadžića, ali je očigledno da se dešava suprotno”, piše Melonic.

“Poetično opisuje da nije imala drugog izbora nego da se ‘preda ideji koju on ima o sebi – kao moćnom mistiku, velikom pjesniku i uglednom psihijatru'”, dodaje. 

Stern tako pita Karadžića o njegovom “interesu za bioenergetsko iscjeljivanje”, koji se pojavio u isto vrijeme kada je izdan međunarodni nalog za njegovo hapšenje nakon čega je nestao. On joj odgovara da su misticizam i energija uvijek bili dio njegovog života, kako je njegova baka nekada razgovarala sa ovcama da se bolje osjećaju te kako je život na selu utjecao na njegov izbor da postane isjecljitelj. 

“Kao da je prelaženje sa ratnog zločinca na reiki majstora novog doba samo jedna od onih promjena u karijeri tokom srednjih godina”, ističe Melonic. 

Izvinjenje Stern

Fascinantno je, piše, ne to što govori Karadžić nego kako Stern reagira – i zašto je Times odabrao da predstavi njenu knjigu. 

Stern dopušta da Karadžić izvede svoj ritual nad njom. “Kako piše, nije bila uplašena da bi je on mogao udaviti, jer, nakon svega, nije sam Karadžić pogubio bosanske muslimane, nego oni kojima je naređivao…”

Nakon što su tekst Stern osudili bosanski autori Aleksandar Hemon i Jasmin Mujanović, kao i preživjeli rata, ona se izvinila: “Duboko, duboko mi je žao što me ovaj odlomak iz knjige (koji ja nisam birala) prikazao kao apologetu… Razumijem da su naslov i odlomak nanijeli štetu i jako mi je žao zbog toga.”

Krivica je, kako kaže Stern, na njenom izdavaču Ecco i New York Timesu. 

“Poslat ću pismo Timesu, ali naravno to neće doći do (bosanske) zajednice (u SAD-u) jer izvinjenje nije provokativno”, navela je na Twitteru. 

Spectator je tražio komentar od izdavača, ali nisu odgovorili. 

“Kao Hemon i drugi bezbrojni preživjeli, i ja sam ljuta na to kako je Stern opisala Karadžića. Imala sam 13 godina kada je rat počeo. Provela sam skoro devet mjeseci u ratu, gledajući moj rodni grad Sarajevo pod opsadom, a članovi moje porodice su ubijeni i bačeni u masovne grobnice. Ne trebam ni reći da mi književni i mistični pristup koji koristi Stern kada piše o Karadžiću nije posebno zabavan ni kreativan”, zaključuje Melonic u tekstu. 

Izvor: Agencije