‘Mini Schengen’ – sjajna ideja osuđena na propast

Vučić je inicijativu za uvođenje ‘mini Schengena’ potpisao s premijerima Albanije i Sjeverne Makedonije (Tanjug)

‘Mini Schengen’, kako se opisuje novi sporazum o slobodnom protoku roba, kapitala, ljudi i usluga na Zapadnom Balkanu kojeg su najavili lideri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, sjajna je ideja ali za sada samo bacanje prašine u oči Evropskoj uniji budući da je prvo potrebno riješiti politička pitanja da bi se on proveo u praksi. 

Osim toga, u regiji postoji već jedan sličan sporazum, iako u njegovom slučaju postoji dosta prostora za napredak. Sporazum CEFTA je i prekršen zbog političkih sporova, kada je Kosovo uvelo takse Srbiji i Bosni i Hercegovini. 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je inicijativu za uvođenje ‘mini Schengena’ potpisao s premijerima Albanije i Sjeverne Makedonije, Edijem Ramom i Zoranom Zaevom, te rekao da je cilj toga da se do kraja 2021. godine stvore uvjeti da građani ove tri zemlje “maksimalno” uz ličnu kartu mogu preći granice svake od tri države, da se smanje milionski gubici i dugo čekanje kamiona na granicama te otvori tržište rada. 

Državnici su pozvali i druge zemlje Zapadnog Balkana da se pridruže inicijativi, na šta je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao da je ovaj sporazum veoma važan i za BiH te da se ova država mora priključiti tom projektu. 

Međutim, sagovornici Al Jazeere smatraju da, iako se radi o odličnoj ideji, ona dolazi prerano zbog drugih neriješenih problema. 

“Naravno da je to dobro i da je odavno trebalo ukinuti te granice koje važe za obične ljude a ne za kriminalce, dilere, švercere. Velika bi bila korist za obične ljude iz ovih zemalja da se omogući lakše i brže putovanje, bila bi velika korist i za privredu, ali to je nešto što ne verujem da će se u skoroj budućnosti desiti, jer mi u regionu imamo mnogo krupnijih problema. Velika su neslaganja među zemljama i liderima, ne bih rekao među narodima”, kaže ekonomski analitičar Mijat Lakićević.

Međutim, prema njegovom mišljenju, ono što se dešava sa sporazumom CEFTA najbolji je pokazatelj koliko je ova inicijativa u suštini deplasirana, jer je takav sporazum trebao da omogući slobodnu trgovinu u regiji a desilo se suprotno – došlo je do sankcija i uvođenja taksi.

“Nije bilo sile koja je mogla naterati da se od toga odustane”, ističe.

‘Još jedna šarena laža’

Za novinara Miodraga Brkića ovakav prijedlog je sjajan, kada je u pitanju regija i ekonomska saradnja u regiji, međutim, i on smatra da je u slučaju CEFTA-e pokazano kako politika može da uništi dobru stvar. 

“Dokaz kako političari rade protiv dobrobiti građana u regionu je CEFTA, sporazum koji je doneo toliko dobroga regionu da bi prosto sve političke elite trebale da ga drže kao malo vode na dlanu. Međutim, mi smo svedoci da CEFTA polako pred našim očima umire iz prostog razloga što političari imaju neke druge ambicije sa svojim državama i svojim građanima, naravno na štetu građana i država u regionu. Preko ekonomije bi se mogli isplegati mnogi odnosi između država na Zapadnom Balkanu, problem je kao i što je do sada bio problem u političkoj sferi i nedovoljnoj spremnosti političara da opuste klimu na Balkanu, da uspostave atmosferu poverenja i saradnje.”

Stoga, smatra Brkić, ideja o ‘mini Schengenu’ bačena je na sto kao potreba političkog trenutka i više je usmjerena ka nekim predizbornim kampanjama, jer iza toga ne postoji ontološki pristup političara koji izlaze sa takvim idejama. 

“Biće to još jedna šarena laža za građane i još jedno bacanje prašine u oči EU o spremnosti država Zapadnog Balkana da se najzad okrenu evropskim vrednostima i integracijama. Naravno, svi naši političari dobro znaju da naše države neće moći ući u EU dok na delu ne pokažu da su zaista pristalice evropskih vrednosti, otvorenih granica, slobodnog protoka robe, ljudi, ideja i kapitala, ali to za sada postoji samo na papiru.”

‘Roba iz Mostara do Skoplja putuje 25 dana’

Sam sporazum koji se naziva ‘mini Schengen’ ako bi stupio na snagu značio bi mnogo za građane i privrednike, pogotovo ako bi bio napredniji od sporazuma CEFTA. Iako je donijela dosta liberalizacije, CEFTA nije u potpunosti uklonila barijere na granicama. 

Kako je Vučić najavio, i novi sporazum bi podrazumijevao prelaženje granica sa ličnim kartama, međutim, takav sistem i sada postoji između Srbije, BiH i Crne Gore. To ne znači da građani opet ne čekaju na granicama, za razliku od građana Evropske unije koji iz zemlje u zemlju mogu nesmetano ulaziti i izlaziti. 

Također, iako se primjenjuje sporazum CEFTA, i dalje postoje takozvane vancarinske barijere, razne inspekcije, papiri, što vodi ka kilometarskim kolonama kamiona i opet ogromnim milionskim gubicima za privredinike iz regije.

“Takođe bi trebalo da se postigne sistem usklađivanja tih raznih dozvola, inspekcija, tako da to mora da se reši na nivou država, da kada dobijete neki papir u Sarajevu da on važi i u Beogradu, a to do sada nije bio slučaj. To sve nije nerešivo, to nije tehnički problem, nego politički, ali mi vidimo da naši lideri žive od svađa koje proizvode, oni podstiču međunacionalna trvenja i mržnje”, kaže Lakićević.

Brkić ističe da su kamioni na granicama najvidljiviji oblik zatvorenosti granica, ali da postoje i drugi.

“Mene interesuje zašto radnik iz Makedonije ne bi mogao slobodno da radi u BiH, radnik iz BiH u Srbiji, bez ikakvih prepreka, papira, ograničenja, zašto ne funkcioniše platni promet normalno kao u državama Evropske unije? Zašto roba iz Mostara do Skoplja putuje 25 dana, toga nema nigde na planeti, roba iz Kine putuje u Evropu za manje vremena nego od Mostara do Skoplja.”

Naši sagovornici se slažu da dok građani budu birali lidere kojima su važnije vještački izazvane nacionalne krize, Zapadnom Balkanu od pomoći neće biti ni “mali Schengen”.

Izvor: Al Jazeera