Oglasi

Milionima ljudi u EU prijeti siromaštvo

Mnogi mladi ostaju siromašni uprkos zaposlenju, a posebno žene.
Nezaposlenost i radna neaktivnost žena u radno aktivnim godinama, veća je od neaktivnosti muškaraca u istim godinamaArhiva

Na nivou EU-a žene su nešto siromašnije od muškaraca, iako te razlike variraju zavisno od zemlje, gotovo 52 miliona odraslih žena i 44 miliona odraslih muškaraca živi u riziku od siromaštva, 40 posto siromašnih žena su zaposlene, dok je kod muškaraca obrnuto – 40 posto je radno neaktivno.

Zaključak je da se siromaštvo ne veže isključivo uz radnu neaktivnost.

Pokazuje to najnoviji izvještaj Evropskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) pod nazivom "Siromaštvo, spol i intersekcijska diskriminacija u EU“ koji donosi analizu kako faktori kao što su spol, godine, etnička pripadnost, migracijska pozadina, invaliditet i tip kućanstva imaju utjecaj na izloženost siromaštvu i socijalnu isključenost.

Nezaposlenost i radna neaktivnost žena u radno aktivnim godinama, veća je od neaktivnosti muškaraca u istim godinama (30 posto prema 17 posto).

Prije 2007., žene i muškarci u dobi od 25 do 54 godine, te u dobi na početku penzionisanja (65 do 74 godine) bili su u niskom riziku od siromaštva. Ali, nakon 2007 rizik od siromaštva je rastao za ljude koji su bili u radno sposobnim godinama, dok je kod penzionera padao. To pokazuje da je penzija štitila starije daleko bolje nego plaća one koji su bili radno aktivni.

Zapošljavanje nije dovoljno

Mnogi mladi ostaju siromašni uprkos zaposlenju, a posebno žene. Stopa siromaštva kod zaposlenih mladih žena je porasla s 11 posto u 2007. na 14 posto u 2014. u zemljama EU. Iako se smatra da je zapošljavanje ključni segment u zaštiti ljudi od siromaštva, samo zapošljavanje često nije dovoljno.

Žene plaćaju cijenu rodne nejednakosti u starijoj životnoj dobi. Za vrijeme radno aktivne dobi razlike u riziku od siromaštva između muškaraca i žena su neznatne, no povećanje te razlike u korist žena počinje u dobi od 55 do 64 godine, a posebno izražajno u dobi od preko 75 godina života.

To je tako zato što je radna neaktivnost žena u dobi od 55 do 64 godine vrlo visoka. Ta razlika u Hrvatskoj iznosi oko 20 posto dok je najveća u Malti – preko 40 posto, a najmanja u Estoniji i Finskoj, manje od tri posto. Razlozi za velike razlike leže u tome što se u pojedinim zemljama ženama davala veća mogućnost ranijeg penzionisanja. Porodične obveze su najčešći razlog neaktivnosti žena – gotovo kod petine žena u dobi iznad 55 godina.

Stopa siromaštva je najmanja kod muškaraca u dobi 65 do 74 godina (14 posto) i dobi iznad 75  godina (15 posto), žene su istim dobnim kategorijama siromašnije (19 i 22 posto).

Prema dostupnim podacima, roditeljstvo pojačava rizik od siromaštva, a posebno su pogođeni samohrani roditelji. Siromaštvom 2014 je bilo pogođeno oko 46 posto samohranih roditelja ili 31 posto parova sa troje i više djece.

Studija pokazuje da ukoliko otac izgubi posao čak 70 posto parova s djecom će biti značajnije suočeno s rizikom pada u siromaštvo. Samo 55 posto majki  troje ili više djece bilo je zaposleno u 2014.

U EU 31 posto žena s invaliditetom i 29 posto muškaraca s invaliditetom su siromašni i ta kategorija osoba je u najvećem riziku od siromaštva. Pola žena i 42 posto muškaraca s invaliditetom radno su neaktivni.

U zemljama EU se 87 posto romskih kućanstava nalazi u riziku od siromaštva. Jedna od pet Romkinja u dobi od 16 do 24 godine se ne školuje, niti osposobljava, niti radi, a čak 61 posto Roma ima posao u punom radnom vremenu u uporedbi s 38 posto Romkinja.

Manje od 1,90 eura dnevno

Iako izbjeglice žive u čak dva puta većem riziku od siromaštva nego pripadnici nacija EU, za ovu populaciju još ne postoje relevantna istraživanja iz aspekta rodno uvjetovanog siromaštva.

U svrhu definiranja ko je taj koji živi u krajnjem siromaštvu primijenjena je metodologija Svjetske banke koja liniju siromaštva određuje na 1,90 eura dnevno za siromašnije zemlje, a 3,10 eura za one s prosječnim prihodima.

Tako u zemljama članicama EU oko 5,5 miliona ljudi živi sa manje od 1,90 eura dnevno, a 8,6 miliona s manje od 3,10 eura dnevno. Dakle, EU prosjek je 1,1 posto i 1,7 posto. U Hrvatskoj s manje od 1,90 eura dnevno živi 0,9 posto stanovnika i 1,8 posto  s manje od 3,10 eura.

Izvještaj je pripremljen na zahtjev Slovačkog predsjedništva pri Vijeću EU, a ima za cilj ojačati implementaciju područja koje se odnosi na žene i siromaštvo, navodi se u saopćenju iz Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova.

Na sastanku Vijeća EU za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i  pitanje potrošača (EPSCO) usvojeni su zaključci o ženama i siromaštvu, koji će biti proslijeđeni Vijeću EU. U pregled primjera dobre prakse uvrštena je i Hrvatska s projektom udruge “Step” iz Karlovca pod nazivom “ZdravKA” za osnaživanje žena u lokalnoj zajednici u ruralnom području, koji je finansiran sredstvima iz EU fonda, navodi se u saopćenju.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.