Oglasi

Milioni eura propadaju u bh. šumama

U zemlji s velikom nezaposlenošću i niskim plaćama prikupljanje šumskih gljiva može biti odličan izvor prihoda, kažu gljivari i izvoznici.
Iz Bosne i Hercegovine godišnje se izvezu stotine tona šumskih gljiva, vrijednih nekoliko miliona euraAl Jazeera

U šumama Bosne i Hercegovine nalaze se vrijedne i na tržištu Evrope i ostatka svijeta tražene gljive, koje čekaju da ih neko ubere i na njima zaradi prilično veliki novac, kažu sagovornici Al Jazeere.

S obzirom na to da u državi ima više od pola miliona nezaposlenih, dok stotine hiljada rade za "crkavicu", gljive mogu biti vrlo dobar način za popunjavanje kućnog budžeta.

Nermin Bašić, vlasnik kompanije "Bašo" iz Velike Kladuše, koja se bavi otkupom i izvozom gljiva, kaže da njegova firma godišnje izveze 50-ak tona tih šumskih plodova, ali da su ograničeni količinom koju mogu nabaviti na domaćem tržištu.

"Postoji izuzetno velika potražnja za gljivama iz BiH u Evropskoj uniji. To je vrlo tražena roba, a gljive iz BiH odlično kotiraju na tržištu, dobijamo dobre cijene. Sve gljive koje se uberu mi bismo mogli izvesti. Jednostavno, ograničeni smo količinom gljiva koje se uberu", kaže Bašić.

Kako navode sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, podneblje Bosne i Hercegovine odlično je za rast šumskih gljiva i zbog klime i zbog činjenice da je gotovo cijela država prekrivena šumama.

Izvor prihoda

Gljivar iz Mrkonjić Grada Boro Marić ističe da je prikupljanje gljiva odličan izvor dodatnih prihoda za svako kućanstvo koje se želi tome posvetiti:  

"Živjeti se od skupljanja gljiva ne može jer je to sezonski posao, ali to ne treba obeshrabriti zainteresirane."

Zapadna Evropa najveći kupac

Vanjskotrgovinska razmjena gljiva ostvaruje suficit u proteklih pet godina, a izvoz je blago oscilirao, navode iz VTKBiH. U prošloj godini zabilježen je porast izvoza za 1,5 miliona eura u odnosu na 2015. godinu.

Glavna tržišta za gljive iz Bosne i Hercegovine jesu zemlje zapadne Evrope, odnosno Italija, Švicarska, Slovenija, Francuska i Njemačka.

Od ukupnog izvoza gljiva polovica otpada na suhe gljive. Nakon toga se najviše izvoze svježe gljive (26 posto), smrznute gljive (21 posto), a konzervirane gljive predstavljaju samo tri posto izvoza. 

Iskusni gljivar kao primjer navodi da u proljeće počinje sezona smrčka, izuzetno skupe vrste, koji uz malo sreće i truda može nekoga obradovati.

"Kilogram suhog smrčka košta nekih 200 eura, dok je otprilike 20 eura kilogram te sirove gljive."

Marić se prisjeća da je prije desetak godina jedna gljivarka uspjela samo od prodaje smrčka kupiti nov automobil.

Stručnjak iz Mrkonjić Grada, koji se gljivarstvom bavi duže od 20 godina, dodaje da se tokom ljeta prikupljaju vrganji, lisičarke i druge sezonske gljive, koje su također tražene, ali da je "udarna sezona jesen, kada su šume prepune gljiva".

Uspjeh pri prikupljanju dosta ovisi o trudu, ali i sezoni, kaže izvoznik Bašić. On se prisjeća da je porodica Demirović znala u otkupnu stanicu dopremiti po 700 kilograma vrganja. "Tada se vrganj otkupljivao po tri eura za kilogram, odnosno oni su zarađivali 2.100 eura dnevno, što je dovoljan primjer da gljive mogu biti vrlo unosan dodatni izvor prihoda".

Milionski izvoz

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTKBiH), prošle godine iz zemlje je izvezeno gotovo 160 tona vrganja. Dvije godine ranije izvezeno je više od 220 tona te tražene gljive.

Iz Bosne i Hercegovine na godišnjem nivou izvezu se stotine tona različitih šumskih gljiva, vrijednih više od tri miliona eura, ovisno o sezoni.

Ipak, Bašić napominje da se ne može očekivati da svako prikupi stotine kilograma gljiva dnevno. "Količine se kreću od 15-ak kilograma dnevno, pa do 100-150 kilograma, ako se radi radi o nekom ko to organizovanije radi. Dosta ovisi o sezoni."

Oni sretniji i spretniji u Bosni i Hercegovini mogu naći i tartufe, izuzetno skupe gljive, navode sa Šumarskog fakulteta.

Kako kažu, otkriveno je nekoliko nalazišta tih gljiva. S obzirom na to da one rastu pod zemljom, neki gljivari nabavili su i posebne pse, specijalizirane za potragu za tartufima.

Kako bismo shvatili koliko su tartufi rijetki i skupi, iz VTKBiH navode da su prošle godine iz države izvezena četiri kilograma vrijedna više od 3.500 eura. Koliko je tartufa prokrijumčareno iz Bosne i Hercegovine nije poznato.

Oprez u šumama

Gljivar Marić kaže da su bh. šume idealno stanište za gljive, ali da dosta tih šumskih plodova ostane neubrano. "Bosna je krcata gljivama", naglašava, ali i upozorava da treba biti izuzetno pažljiv zbog brojnih minskih polja.

"Ipak, postoji dovoljno čistih, sigurnih područja, gdje se mogu prikupljati gljive."

Stručnjaci sa Šumarskog fakulteta i gljivar Marić kao problem vide veliku neuređenost na tržištu. I dok postoje ozbiljne kompanije koje se bave otkupom gljiva duži niz godina, prisutni su nakupci i preprodavači, koji od skupljača kupuju gljive po dosta niskim cijenama, koje onda odvoze u velike otkupne stanice i tamo dobijaju i trostruko veći novac od onog koji su uložili.

Zbog toga je potrebno da se tržište uredi, kaže Marić, te da se napravi veća mreža otkupnih stanica.

"Kada bude više otkupnih stanica i kad ljudi budu mogli dobiti veći novac, više ljudi će se sigurno baviti ovim. Većim mjestima nije problem, ali ljudi iz manjih mjesta moraju prodavati sumnjivim osobama, što dosta utječe na interes", kaže stručnjak iz Mrkonjić Grada.

On se ponovo vraća na temu vrganja, koji se, kako kaže, u Bosni i Hercegovini otkupljuje za euro-dva, dok se vani na tržištu ne može naći ispod 10-20 eura. "Kad bismo dobijali bolje cijene, svima bi bilo bolje."

Sagovornici Al Jazeere ipak napominju svima zainteresiranima da obavezno prođu obuku prije nego što krenu u šumu. Nužno je znati koje su gljive jestive, a koje otrovne, gdje koje gljive rastu, gdje ih sigurno nema te kako ih brati, odnosno da li sjeći ili uvrtati.

Marić dodaje da je važno skrenuti pažnju i na to da gljive koje su otrovne za čovjeka imaju veliku vrijednost za ekosistem šuma te da treba biti pažljiv i ne uništavati ih.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.