Milioni eura koje mnogi u Srbiji ne znaju uzeti

Samo program EU “Horizon 2020”, vrijedi 80 miljardi eura (EPA)

Desetine miliona evra sredstava iz fondova Evropske unije stoje na raspolaganju predstavnicima državne uprave, lokalnih samouprava, civilnog sektora u Srbiji. Ako tome dodamo i privatne kompanije, ta cifra se meri i stotinama miliona.

Između tog novca i krajnjih korisnika stoje samo komisije koje odlučuju kojim projektima će dodeliti sredstva. I naravno, veština onih koji te projekte pišu.

A takvi na tržištu rada Srbije ne čekaju posao. Spadaju u deficitarnu radnu snagu, a mogu da zarade i do 100 evra na dan. Bar se takav utisak može steći, posle čitanja oglasa koji reklamiraju obuku za to zanimanje.

Samo zanimanje nema zvaničan naziv. Obično se koristi termin: stručnjak za pisanje projekata za EU fondove ili skraćeno – EU projektni menadžer.

Iako potrebe tržišta u Srbiji za ovom vrstom stručnjaka rastu sa svakim otvorenim poglavljem u pregovorima ove zemlje sa EU, državni obrazovni sistem još ne prepoznaje u potpunosti ovaj trend.

U Centru za evropske politike (CEP) kažu da, formalno posmatrano, brojni privatni i državni fakulteti u Srbiji u svom kurikulumu sadrže projektni menadžment, što predstavlja dobru polaznu osnovu za studente koji žele da se usavršavaju u ovoj oblasti. Napominju, ipak, da je za rad u državnoj upravi, a posebno za obezbeđenje kontinuiteta rada neke jedinice koja se bavi usko specifičnim poslovima, potrebno dodatno znanje koje se stiče višemesečnim, a nekad i višegodišnjim praktičnim radom.

Obećanja: Kratka obuka i dobra zarada

S druge strane, razne agencije koje organizuju obuke za sve i svašta, videle su svoju šansu za zaradu i uletele u prazan prostor.

Za nekih 250 evra nude dvomesečnu ili tromesečnu obuku (od 30 do 40 časova), posle koje će, tvrde, polaznici steći potrebno znanje da konkurišu za sredstva nekog od brojnih fondova.

Oni koji se pisanjem projekata bave godinama, kažu da je nemoguće preneti potrebno znanje za kratko vreme. Naročito kad je reč o poznavanju složenih kriterijuma koje je potrebno ispuniti za projekte koje finansira EU.

“Nije lako naučiti osvajati donacije. Ne postoji udžbenik. Obuka je bilo na stotine i mislim da su sve bile loše. Ja držim obuke, ali za dva dana nisam u stanju da veštinu prenesem odraslim ljudima, a niko neće da plati duže obuke. Moj recept je sledeći: osvojite pet donacija opština i ministarstava, pa onda tri donacije ambasada u Beogradu, pa tek onda konkurišite kod Delegacije EU. Problem je što ovakvo učenje traje četiri godine”, kaže za Al Jazeeru Emil Holcer, uz napomenu da je tokom dvadesetogodišnje karijere napisao više od 150 projekata, odnosno da je radio na projektima vrednim preko 2,8 miliona dolara.

Međutim, obuke za privrednike nudi i državna Privredna komora Srbije. Na svojoj internet stranici članove podseća da “svake godine EU stavlja na raspolaganje više desetina miliona evra za finansiranje projekata namenjenih privrednom tržištu Republike Srbije”. Upozoravaju da se zbog nedovoljne informisanosti javnosti o konkursima i nepoznavanja postupaka pisanja projekata, iskoristi manje od trećine ovih mogućnosti.

Privatni sektor: Veliki potencijal, slaba realizacija

Imajući u vidu ovaj podatak, reklo bi se da privrednom sektoru nedostaju stručnjaci koji znaju kako da traže i dobiju donacije, ali da ni sami privrednici nisu dovoljno obavešteni za šta sve mogu da traže novac.

“Po dosadašnjem iskustvu, čini se da mogućnost korišćenja fondova EU od strane privatnog sektora predstavlja prostor koji nije još uvek u potpunosti iskorišćen. S tim u vezi, praznina se oseti u oblasti javno privatnog partnerstva i udruživanja privatnih firmi i proizvođača u udruženja, asocijacije i klastere. Time bi efekat fondova bio još veći”, objašnjava Mihailo Dašić, pomoćnik ministra za evropske integracije u Vladi Srbije.

I u CEP-u se slažu da se nedostatak kadrova obučenih za pisanje projekata najviše oseća u malim i srednjim preduzećima.

A budžet za čije bi parče privrednici mogli da konkurišu je višestruko veći od budžeta Srbije. Samo program EU “Horizon 2020”, vredi 80 miljardi evra. Nudi podršku projektima koji stavljaju naglasak na inovacije, industrijsko vođstvo i rešavanje društvenih izazova.

Država: Imamo dovoljno stručnjaka

Ipak, u Srbiji najveći korisnik sredstava iz fondova EU je sama država. Samo iz IPA fondova od 2014. do sada Srbiji je odobreno oko 780 miliona evra, uz, kako navode u resornom ministarstvu, stopu ugovaranja sredstava od 94 odsto.

I pored ovakvog rezultata, imajući u vidu ograničeničenja zarada u državnoj administraciji i rast tražnje za ovim kadrovima na tržištu, otvaraju se pitanja da li je odliv stručnjaka iz javnog sektora već počeo i da li je država već u deficitu po tom pitanju.

Iz Ministarstva za evropske integracije Srbije, međutim, tvrde da to nije slučaj.

“Problem izrazite fluktuacije nije svojstven samo Republici Srbiji, već i drugim državama korisnicama IPA u regionu pa i državama članicama EU koje su korisnice daleko većih razvojnih fondova EU”, kaže Branko Budimir, pomoćnik ministra za evropske integracije u Vladi Srbije.

Dodaje da je vlada u u kontekstu sprovođenja reforme javne uprave prepoznala potrebu za uvođenjem mera koje se odnose na politiku zadržavanja kvalitetnih kadrova u državnoj upravi. Ipak, ne navodi koje su to mere.

Srbija ima stopu ugovaranja sredstava iz fondova EU od 94 odsto, tvrde u resornom ministarstvu

“U organima državne uprave Republike Srbije postoji zavidan broj zaposlenih sa višegodišnjim iskustvom na poslovima u vezi sa programiranjem, sprovođenjem, praćenjem i izveštavanjem o sredstvima EU”, dodaje Budimir.

CEP: Svaki drugi stručnjak u državnoj upravi planira da ode

S druge strane, u Centru za evropske politike (CEP) navode, pozivajući se na procenu tadašnje Kancelarije za evropske integracije Srbije, da je tokom 2016. bilo 400-500 državnih službenika iz jedinica koje se bave poslovima evropskih integracija, uključujući upravljanje fondovima Evropske unije i međunarodne pomoći.

A njihovo prošlogodišnje istraživanje, koje je obuhvatilo 195 službenika koji rade na tim poslovima, pokazuje, kako kažu, da postoji opasnost od odliva najkvalitetnijih stručnjaka zaduženih za poslove evropskih integracija, uključujući upravljanje fondovima Evropske unije i međunarodne pomoći. Njihova specifična znanja su sve traženija na tržištu izvan državne uprave.

“Ova grupa službenika poslednjih godina učestalo napušta državnu upravu, budući da postaje sve privlačnija na tržištu rada van državne uprave, a s obzirom na njihova specifična znanja, veštine i visok nivo složenosti poslova koji obavljaju”, kaže Milena Lazarević, programska direktorka CEP-a.

Prema njenim rečima, više od polovine ispitanika je reklo da je vrlo verovatno ili moguće da će u narednih 12 meseci svojom voljom napustiti trenutno radno mesto, dok je isti broj ljudi u poslednjih godinu dana dobio ponudu za posao van državne uprave.

“Službenici su najčešće nezadovoljni neadekvatnom platom i naknadama za prekovremeni rad, a zatim neprepoznavanjem vrednosti rada, izostankom nagrađivanja u skladu sa rezultatima rada, nedostatkom profesionalnog napredovanja, prilikama za dodatno usavršavanje i obrazovanje koje im rad u upravi trenutno nudi”, kaže Lazarević.

Raste tražnja za stručnjacima za projekte 

Slična je situacija i u lokalnim samoupravama. Prema procenama Stalne konferencije gradova i opština (SKGO), organizacije koja zastupa interese lokalnih samouprava u Srbiji, tek svaka četvrta opština ima organizacionu jedinicu za pripremu projekata. Njihovo istraživanje pokazuje da ni na ovom nivou ne postoji politika zadržavanja kadrova ili se ne primenjuje. Razlozi za odlazak stručnjaka za projekte su gotovo identični onima koje navodi CEP za državnu upravu. Dodatni problem je i zabrana zapošljavanja u opštinama i gradovima.

U SKGO smatraju da je za dalje jačanje kapaciteta lokalnih samouprava za pripremu i sprovođenje projekata iz sredstava EU, neophodno da svaka opština ima kancelariju ili službenika zaduženog za te poslove, koji će imati i političku podršku. Dodaju i da je potrebno napraviti održiv sistem usavršavanja kadrova u toj oblasti, kao i odgovarajuću politiku zadržavanja kadrova.

Iz CEP-a upozoravaju da nedovoljan broj stručnjaka dovodi do opadanja kvaliteta u obavljanju poslova, što na kraju može uticati i na gubitak prihoda države kroz raspoloživa bespovratna sredstva, čiji će iznos rasti nakon ulaska Srbije u EU.

A tražnja za stručnjacima ove vrste bi sledeće godine mogla dodatno da poraste, ako Srbija do kraja ove godine ispuni uslove za korišćenje pretpristupnih fondova EU za agrar. To znači da bi poljoprivrednici uskoro mogli da krenu u trku za 175 miliona evra, koliko je Srbiji namenjeno do 2020. godine, a za to će im, opet, biti neophodna pomoć stručnih konsultanata.

Izvor: Al Jazeera