Milijarde eura za hrvatsku kohezijsku politiku

Za hrvatsku kohezijsku politiku bit će izdvojeno 8,5 milijardi eura (EPA)

Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavili su javnosti nacrte dvaju operativnih programa za provedbu kohezijske politike, kojega je izradila veća skupina stručnjaka.

Prema njima, taj nacrt obuhvaća sve elemente socioekonomskog života u Hrvatskoj te sadrži strateške hrvatske pozicije i teme pod nazivom “Konkurentnost i kohezija” i “Učinkoviti ljudski potencijali” odaslane prema Europskoj komisiji u očekivanju sugestija i prijedloga.

Program “Konkurentnost i kohezija”, za koji je predviđen iznos od 6,9 milijardi eura, vodit će Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, a program “Učinkoviti ljudski potencijal”, sa zacrtanim iznosom od 1,6 milijardi eura, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

To je ukupno oko 8,5 milijardi eura za hrvatsku kohezijsku politiku, uz dodatak dvije milijarde eura za izravni poticaj ruralnog razvoja, 280 milijuna eura za pomorstvo i ribarstvo, 66 milijuna eura za zapošljavanje mladih te 456 milijuna za Instrument za povezivanje Europe 2014-16, što je iznos koji će biti namijenjen transportnoj željezničkoj mreži.

Evropske ciljeve prilagoditi hrvatskim uvjetima

Ministar Grčić je naglasio kako kombinacijom EU-a i drugih izvora financiranja želi do 2020. godine postići europske ciljeve koji su prilagođeni hrvatskim uvjetima.

“Najveći zahtjev je postići stopu zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine u iznosu od 62,9 posto”, rekao je Grčić i dodao kako su ciljevi da godišnja ulaganja u istraživanje i razvoj budu 1,4 posto bruto društvenog proizvoda.

Osim toga, prema Grčićevim riječima, tu su i ispunjenje ciljeva za klimu i energiju, smanjenje stope ranog napuštanja školovanja ispod četiri posto, minimalno 35 posto visokoobrazovanih u dobi od 30. do 34. godine te 150.000 ljudi manje u riziku od siromaštva nego u 2012. godini.

“Nužno je koristiti europske fondove jer povećavaju efikasnost projekata i čine ih održivim, zato što su financirani iz sredstava koje korisnici neće nikom vraćati, za razliku od skupih kredita”, poručio je ministar.

Kao ilustraciju, naveo je Pelješki most, kojim bi se kvalitetno spojio hrvatski  jug s ostatkom zemlje, ocijenivši ga apsolutnim prioritetom koji će omogućiti razvoj čitavog juga zemlje.

Ljudski kapital – nemjerljiv

Program kojega će voditi ministar Mrsić, pod nazivom “Učinkoviti ljudski potencijali”, iznosom je manji od Grčićevog, ali je značajan, jer Hrvatska ima nemjerljiv ljudski kapital na kojem se bazira razvoj društva.

“Ciljevi programa su povećanje zapošljivosti i mobilnost radne snage, socijalna uključenost i borba protiv diskriminacije. Problem nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine proizlazi iz neadekvatnog strukovnog obrazovanja, za što je potrebno aktivirati cjeloživotno učenje s više praksi i manje teorije.”

“Potrebna je optimizacija državne uprave postizanjem ‘države bez papira pametnom administracijom’ i informatizacijom sustava”, rekao je Mrsić.

Cilj je programa ostvarivanjem društvenih reformi povući sredstva iz europskih fondova do 2020. godine.

U prvoj godini članstva u EU Hrvatska je prema Uniji imala veća davanja za članstvo od novca koji je  povučen iz EU fondova, a cilj hrvatske Vlade je, kako je rečeno, taj trend promijeniti.

Izvor: Agencije