Milanski raport: Italija se budi iz dvomjesečnog sna

Umjesto budilice – bušilica. Buka s gradilišta u obližnjoj ulici bila je prvi nagovještaj promjena koje su se desile na cijelom Apeninskom polutoku. Pogled kroz prozor otkrio je povećan broj ljudi napolju. Dobro je, svi imaju maske.

Znači, došao je dan kad je Italija i zvanično ušla u drugu fazu borbe sa korona virusom. Osam sedmica od proglašenja općeg karantina i zatvaranja praktično kompletne zemlje, vlasti su počele popuštati pojedine restrikcije.

Ublažena su ograničenja kretanja, ukinute još neke zabrane, a više od četiri miliona ljudi se vratilo na svoje poslove. Među njima, prema medijskim procjenama, tri četvrtine su muškarci. Najviše ih radi na gradilištima, u rudnicima i fabrikama koje su ponovo otvorene.

“Radim težak posao i iskreno, isprva mi nije bilo toliko krivo kada sam poslan ‘na čekanje’. No, kako je vrijeme prolazilo, sve više sam iščekivao dan kada ću se ponovo vratiti na posao”, kaže građevinski radnik Antonio, dok se s maskom na licu i u rukavicama odmarao od zidanja jednog objekta u milanskom kvartu Amendola.

Napolitanci ne mare za razmak

Da se Italija počela buditi iz dvomječnog sna, svjedoče i slike iz gradskog prijevoza. U Napulju je, javljaju mediji, u lokalnim vozovima vladala gužva kao i bilo kojim drugim radnim danom uoči izbijanja pandemije. Niko nije mario za mjeru obaveznog razmaka između osoba od najmanje jednog metra. Jedan video koji je postao viralan pokazao je stotine ljudi kako izlaze iz voza na stanici Montesanto.

“U vozovima nema nikakve kontrole i niko ne se ne pridržava pravila o obaveznom razmaku. Stotine ljudi su naslonjeni jedni na druge”, upozorio je Adolfo Vallini, predstavnik lokalnog granskog sindikata.

U glavnom gradu Rimu i drugom najvećem italijanskom gradu Milanu neuobičajene gužve u gradskom transportu – nije bilo. Putnici se, prema izvještajima medija, pridržavaju pravila: nose maske i rukavice, sjede na svakom drugom sjedištu i drže rastojanje, ulaze na ulaze i izlaze na izlaze. Gradski saobraćaj u većim gradovima nije ni obustavljan, ali je zbog ukidanja mjera značajno povećan broj putnika.

Novim Vladinim dekretom od 4. maja je ljudima dozvoljen izlazak iz kuće ako idu na posao, iz zdravstvenih razloga ili drugih potreba (uz kupovinu namirnica, lijekova i novina sada se pod tim podrazumijeva i posjeta rodbini, ali o tome nešto kasnije u tekstu) te ukoliko se žele baviti sportskim aktivnostima na otvorenom. I dalje je zabranjeno napuštati regiju stanovanja.

Otvoreni parkovi

Sa sinom sam prošetao milanskim ulicama i odmorio se u parku City Life koji je ponovo otvoren baš kao i svi drugi parkovi širom Italije. Ipak, ograđeni dio u kojem su ljuljačke, klackalice i ostale igračke za djecu i dalje je pod katancem. Svi koje smo vidjeli držali su se pravila o obaveznom razmaku od najmanje jednog metra.

Policajac i policajka na biciklima patrolirali su okolo i ljubazno upozorili jednu majku s dvoje djece da nije dozvoljeno igrati se s loptom.

Nove mjere, kao uostalom ni one dosadašnje, nisu uvijek baš najjasnije napisane. Postoji i problem što pojedine lokalne vlasti različito tumače određena pravila, što opet građane često ostavlja u nedoumici šta smiju, a šta ne smiju raditi.

Jasnijoj situaciji nije pomogao ni državni premijer Giuseppe Conte kada je, saopćavajući nove mjere za fazu 2, kazao da je odsad dopušteno posjetiti “congiunte”, upotrijebivši prilično arhaičnu riječ za rodbinu.

Conteovo dodatno pojašnjenje da su “congiunti” zapravo “jedan širok pojam krvne veze” izazvalo je samo nova pitanja, pa je Vlada morala reagirati detaljnim saopćenjem. “Congiunti” su, saznat ćemo, bračni drugovi, partneri u civilnoj zajednici, ljudi s kojima se dijeli porodično stablo do šestog koljena ili rodbina supružnika do četvrtog koljena. I njima se može ići u posjetu. Ali prijateljima – ne!

Maske i dalje obavezne

Dekretom državne Vlade, restoranima i barovima je i dalje dozvoljena samo dostava ili isporuka hrane i pića. No, u Kalabriji na jugu zemlje, guvernerka ove regije je odlučila da se gosti mogu posluživati i u objektima koji imaju stolove na otvorenom.

U Liguriji ozbiljno razmišljaju da otvore plaže za posjetioce, a u susjednoj Emiliji-Romanji su zatvorene čak i za lokalno stanovništvo, dok policija uz pomoć dronova kontrolira ima li “nesavjesnih kupača”.

Vladin dekret propisuje da je nošenje zaštitne maske obavezno u svim zatvorenim objektima, ali su Lombardija i Veneto odlučili da se bez maske ne smije izaći napolje. Čak i kada se ide na trčanje, što je, neki su na to i ukazivali, štetno po ljudsko zdravlje.

Kad smo već kod trčanja, od ponedjeljka su dozvoljene sportske aktivnosti na otvorenom (supruga mi je rekla nakon što se vratila sa jogginga: “I ko nije prije trčao, sad trči”), ali, kako je propisano, samo u individualnim sportovima. Potpisniku ovih redova, pasioniranom ljubitelju košarke, ostalo je nejasno smije li sam otići na igralište i šutirati na koš.

Sva ova nedoumice, dakako, ne doprinose stanju ljudske psihe ionako načetom pandemijom i svime što je došlo uz nju. Jedno istraživanje Instituta Piepoli pokazalo je da 62 procenta Italijana smatra da će im trebati pomoć psihologa jednom kada se okonča vanredno stanje.

Mjere daju rezultate

Italija je prva u Evropi počela uvoditi drastične mjere u namjeri da spriječi širenje pandemije. Nakon što je 8. marta proglašen karantin u Lombardiji i još nekim provincijama na sjeveru, tri dana kasnije u izolaciju je stavljena cijela zemlje.

Zatvorene su sve prodavnice izuzev supermarketa i apoteka, zabranjene su uslužne djelatnosti i zaustavljena gotovo kompletna industrija u svim pogonima koji nisu presudni za život građana.

Mjere su uskoro počele davati rezultate. Na dan kad je proglašen “lockdown”, u Italiji su od korona virusa umrle 724 osobe. Najsmrtonosniji dan bio je 27. mart, kada je preminulo 969 zaraženih. U ponedjeljak je broj umrlih iznosio 195.

Italija je evropska zemlja najviše pogođena Covidom-19. Broj preminulih, nažalost, mogao bi biti značajno veći od onog kojeg svakodnevno saopćava Civilna zaštita i koji se zaustavio na 29.079.

Naime, Državni statistički zavod objavio je da je ukupan broj smrtnih slučajeva u martu 2020. povećan za 49,4 posto u odnosu na godinu ranije. U apsolutnim brojkama, prema obrađenim podacima, umrlo je 25 hiljada ljudi više. Budući da od te brojke tek nešto više od polovine otpada na preminule od korona virusa (13.710) ostaje pitanje šta je s ostalih 11 hiljada.

Za sad se može samo hipotezirati da su umrli od Covida 19 koji im nije dijagnosticiran, da je smrt indirektno vezana za virus (zatajenje rada organa usljed slabljenja imunološkog sistema) ili da je posljedica krize medicinskih ustanova vezane za pandemiju.

Izvor: Al Jazeera