Milanović: Zločini u Gruborima su mrlja na državi Hrvatskoj

Srpsko narodno vijeće (SNV) u utorak organizira komemoraciju za civilne žrtve rata ubijene tokom i nakon vojne akcije “Oluja”.

Komemoracija je počela u Plavnom, pored križa postavljenog za žrtve cijelog sela Plavno, a nastavlja se u Gruborima, kod križa postavljenog za žrtve toga zaseoka, prenosi Hina.

U Grubore su došli hrvatski predsjednik Zoran Milanović te specijalni izaslanik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za pitanje nestalih Veran Matić.

“Lako je sad, 25 godina nakon zločina, govoriti da nitko nije odgovarao”, rekao je Milanović, dodavši da je šteta zbog zločina u Gruborima napravljena i Hrvatskoj kao državi te da je “navučena mrlja na državu koja je bila napadnuta u ratu”.

“Šteta koju država sama sebi nanese je nešto što nije apsolut, država ne može biti pod svaku cijenu. Užas izaziva ubojstvo šestero nevinih starih ljudi. U ime koje proklete pravde djeluju ljudi koji su mogli ubiti nevine civile? Nakon ovoga više ništa nije isto”, poručio je Milanović u Gruborima.

Matić je kazao da se prvi put kreira politika koja će predstavljati stabilan stalni odnos prema suočavanju s prošlošću.

“Prvi put se događaju zajedničke komemoracije i kreira politika koja će predstavljati jedan stabilan stalni odnos prema suočavanju s prošlošću”, izjavio je izaslanik Aleksandra Vučića u Plavnom, gdje je počela komemoracija.

Kazao je da je veoma važno da neko ko se bavi pitanjima nestalih pojavljuje na ovakvim mjestima i sudjeluje u simboličnim gestama, komemoracijama, ali i u praktičnim komunikacijama vezanima za pronalazak nestalih i prikupljanje informacija vezanih za nestale.

“To je zajednička misija”, poručio je Matić na komemoraciji, koja se nastavlja u Gruborima.

‘Rat je završio’

Dojma je da je atmosfera ovogodišnjeg obilježavanja drugačija, pozitivnija nego prethodnih te je poručio da je ta promjena veoma važna.

Pitanje nestalih je, naglašava, humanitarno pitanje, ali ovisi o političkoj volji.

“Veoma često se politizuje, veoma često se u zategnutim međudržavnim odnosima i između određenih politika pitanje nestalih zloupotrebljava u političke svrhe. Kada imamo pozitivnu atmosferu i u političkim komunikacijama to predstavlja nemerljiv doprinos za rad na ovom teškom pitanju”, rekao je Matić.

Kninski gradonačelnik Marko Jelić kazao je da komemoracija u Plavnom svima daje dobru poruku da je rat završio, “da se okrenemo budućnosti, hodamo unaprijed, a ne unazad”.

Pozdravio je povratak ljudi na taj, kako je rekao, “divan i perspektivan” prostor te dodao da bi, osim hrvatske države, koja se već uključivala kroz obnovu, volio da i Srbija pomogne u tome.

“Ovdje sad živi 130 do 140 osoba, a prije rata bilo ih je 2.100”, dodao je.

Documenta pozdravlja iskazivanje pijeteta

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću pozdravio je “današnji iskorak od predstavnika Vlade Hrvatske i iskazivanje pijeteta prema žrtvama u Gruborima, u nadi da će ga uskoro pratiti priznanje prava svih civilnih žrtava rata i intenziviranje istraga zločina”.

“Iako su u ovom slučaju nedvojbeno utvrđene činjenice vezane za stradanja i počinjenje zločina, od domaćih i međunarodnih sudova, kao i organizacija za ljudska prava, ispunjenje pravde prema ubijenima još se uvijek iščekuje. Pamtimo zločin, pozivamo na priznanje odgovornosti te na prekid zavjere šutnje”, ističu iz Documente.

Komemoraciji prisustvuju i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević.

Na komemoraciju je došla i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Evropske unije Nataša Tramišak, državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar.

Optuženi do sada nisu osuđeni

U Gruborima je ubijeno šestero civila srpske nacionalnosti.

U selu niko više ne živi, niti je ucrtano na karti.

Državno tužilaštvo utvrdilo je da je terenom prošla antiteroristička jedinica Lučko, da se dogodio zločin, no optuženi nikada nisu osuđeni.

General Željko Sačić rekao je za Al Jazeeru da je došao na teren dan nakon zločina te tvrdi da su pripadnici vojne policije i još nekoliko delegacija prije njega vidjeli šta se dogodilo.

“Četvrti po redu sam došao ja, misleći da sam prvi. I tada sam odmah zgrožen činjenicom. Ni general [Mladen] Markač ni ja nismo znali što se dogodilo, jer su nam napisali lažna izvješća. Mi uopće nismo znali da je to u našoj zoni odgovornosti. Zvao sam sve nadležne u Zadar i policijsku postaju Knin, da pošalju ekipu za očevid i sve ono što je inače potrebno. Nažalost, ništa od toga nisu napravili”, kazao je Sačić.

Optuženi Frano Drlja i Božo Krajina pravomoćno su oslobođeni.

Trećeoptuženi Igor Beneta počinio je samoubistvo, ali je Sačić svojedobno izjavio da sumnja je li Beneta sam digao ruku na sebe.

‘Osjećaj užasa, straha i nesigurnosti’

U selu Varivode na ploči se nalaze imena devetero pogubljenih srpskih civila.

Ubijeni su 28. septembra 1995. godine, više od mjesec i po nakon “Oluje”.

Za smaknuća, nakon nekoliko sudskih procesa, niko nije odgovarao.

U rješenju Vrhovnoga suda piše da je u Varivodama počinjen teroristički akt, uzrokovan političkom pobudom, s ciljem da se kod stanovništva izazove osjećaj užasa, straha i nesigurnosti.

Jovan Berić, kojem su ubijeni roditelji, uspio je pokrenuti građansku parnicu protiv Hrvatske.

Očekuje isplatu 71.000 eura za duševne boli zbog ubijenih roditelja.

Izvor: Al Jazeera i agencije