Oglasi

Milanović ne odustaje od ćirilice u Vukovaru

Saborska oporba tražila je odgodu uvođenja dvojezičnosti u Vukovaru, no hrvatska Vlada odbila je takav zahtjev.

Hrvatska Vlada odbila je prijedlog zastupnika oporbe u Hrvatskom saboru o rješavanju problema postavljanja natpisa na dva jezika i pisma u Vukovaru, kojim bi se odluka da se na pločama postavljenim na institucijama koriste ćirilično pismo i srpski jezik odgodila do idućeg popisa stanovništva.

Trećina saborskih zastupnika, prije svih Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB), predložila je svojevrsni moratorij na uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru do 2021. godine, no Vlada je takav prijedlog svojim mišljenjem odbila.

U obrazloženju takve odluke ministar uprave Arsen Bauk pozvao se na nekoliko akata, počevši od Ustava, pojedinih zakona koji štite prava manjina, europskih konvencija, sporazuma o manjinama potpisanim sa susjedima, ali i na Deklaraciju o Domovinskom ratu.

„Neovisno koja je politička opcija bila na vlasti donosili su se svi ti akti, a ovakvo mišljenje kakvo danas upućujemo vjerojatno uputila bi i opcija koja je bila na vlasti od 2004. do 2011. godine. Međutim, oni su danas potpisnici zaključka kojim pljuju sve što su usvojili. To je njihov problem“, poručio je ministar Bauk.

Razgovor s predstavnicima Stožera

Prethodno je događanja u Vukovaru komentirao i premijer Zoran Milanović, izrazivši spremnost da razgovara s predstavnicima Stožera za obranu hrvatskog Vukovara.

„Žao mi je ako nekome smeta, ako se osjeća možda i povrijeđen zbog pisma drugog naroda ili etničke skupine na javnim institucijama, ali nemamo izbora – ni nažalost, ni nasreću. Stoga želim ljudski razgovarati s ljudima iz Vukovara, pa i ljudima iz Stožera, iako 'stožer' nije primjeren pojam. To je vojni pojam. Uputio sam poruku ljudima iz Vukovara i čekam ih, a oni će doći sutra“, potvrdio je Milanović.

Dodao je i to kako želi razgovarati s „ljudima iz Vukovara, a ne iz Zagreba ili Splita, jer se radi o hrvatskom, ali prije svega vukovarskom pitanju“.

„Unaprijed ću reći da se tu bitno ne može ništa promijeniti, no možemo ljudski razgovarati. Ljudima su vrata za razgovor otvorena, ali zakon je zakon“, rekao je Milanović, uz dvosmislenu opasku kako u cijeloj priči „crta zapovijedanja završava u politici“.

Ispunjeno zakonsko pravo

Iz Vlade su podsjetili kako je Grad Vukovar, unatoč nepostojanju zakonske obveze propisivanja ravnopravne uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma, svojim Statutom prije četiri godine propisao to pravo srpskoj nacionalnoj manjini.

Posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj, proveden prije dvije godine, pokazao je kako je pripadnika srpske manjine u Vukovaru više od trećine, točnije 34,87 posto, čime su ostvarene zakonske pretpostavke da ostvare pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma.

Takav je razvoj događaja, te postavljanje ploča s natpisima javnih ustanova i institucija na latičničnom i ćiriličnom pismu, te na hrvatskom i srpskom jeziku, izazvao ogorčenje dijela braniteljske i stradalničke populacije početkom rujna te su, predvođeni Stožerom za obranu hrvatskog Vukovara, nasilno skinuli ploče. Još je jedna dvojezična ploča ostala na zgradi vukovarske policije.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.