Milanović najavio kredite samo u kunama
Hrvatski premijer Zoran Milanović poručio je sa sjednice Vlade kako se razmišlja o tome da se zakonskim rješenjem regulira pitanje stambenih kredita koji bi se ubuduće dobivali samo u kunama.
Izrazio je i nadu da će Hrvatski sabor u petak jednoglasno usvojiti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima se tečaj franka fiksira na 6,39 kuna.
“Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju upućene su u Hrvatski sabor, bit će sutra izglasane, nadam se jednoglasno. Time smo riješili dio problema na godinu dana. Međutim ne smijemo više dopustiti da stvari budu prepuštene stihiji kao što su bile do sada, bez ulažanja u to tko je kriv i odgovoran što se dogodilo 2005. ili 2006. godine i zašto se nije reagiralo ranije”, rekao je Milanović.
“Ubuduće ćemo ići prema tome da stambeni krediti – koje možemo regulirati posebnim zakonom – budu u kunama. To je nešto o čemu se možda trebalo razmišljati prijašnjih godina, ali se nije jer su se stvari prepuštale inerciji, nije se htjelo zamjerati biračima, uskratiti im nešto povoljnije kredite i to onda tako završi”, ustvrdio je hrvatski premijer.
“Sada smo na to stavili točku i treba početi donositi takve vrste odluka. Netko će reći da su populističke, a ja kažem da su nužne i neizbježne”, poručio je Milanović.
Na dnevnom redu i krediti u eurima
Upozorio je da je Hrvatska “jedina ili jedna od dvije-tri države u svijetu u kojima postoji sindrom da ljudi imaju kredite kojima rate realno rastu, a vrijednost nekretnina koje su kupili realno pada”.
“Toga nema nigdje”, naglašava premijer Milanović te podsjeća da na primjer SAD-a od prije nekoliko godina kada su vrijedosti nekretnina padale, ali rate kredita građanima nisu rasle.
U Hrvatskoj, pak, kaže premijer, postoji dvostruka opasnost – i pad cijena nekretnina i dramatičan rast rata, a na to, naglasio je, naprosto treba djelovati političkim sredstvima.
“Vidjet ćemo što i s kreditima u eurima, to aktivno razmatramo”, dodao je te zajamčio i da banke neće biti ugrožene, “ali će morati podnijeti teret društvene odgovornosti”.
“Jednog dana ćemo biti dio eurozone. Mogu reći da, dok sam predsjednik Vlade, nećemo u nju juriti. Polako, da vidimo što je dobro, a što ne, znaju se kriteriji. U međuvremenu imamo kunu 20 godina, a ponašamo se kao da nije naša valuta”, ustvrdio je Milanović.
O ‘švicarcu’ i u Saboru
Hrvatski sabor je u četvrtak počeo raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, a zamjenik ministra financija Igor Rađenović uvodno je naglasio da je riječ o privremenoj mjeri, kojom Vlada zatvara nervozu, strah i nesigurnost kod slabijeg u ugovornom odnosu, a to su korisnici kredita u švicarskim francima.
“Predloženi zakon omogućit će mirniji dijalog o zaduživanju u stranoj valuti, problemu koji će nas opterećivati još neko vrijeme, ali vjerujem da ćemo doći do rješenja”, rekao je Rađenović.
Ponovio je da se predlaže zamrzavanje tečaja švicarskog franka za korisnike stambenih kredita na 6,39 kuna na najdulje godinu dana. Istaknuo je kako je cilj Vlade da zakon traje što kraće te dodao da bi trošak, ostane li zakon na snazi godinu dana, iznosio 400 milijuna kuna (52 milijuna eura), a snosile bi ga financijske institucije.
“Mi u Vladi ovaj problem želimo riješiti što prije. Okvir je godinu dana, ali želimo da se što prije sjedne za stol i nađemo rješenje i u narednih mjesec, dva, tri najdalje. Dakle, da ono bude na osnovu argumenata, na osnovu stvarnih brojki, a ne na osnovu eventualno nekih argumenata sile, ulice ili ne znam kakvih drugih metoda pritisaka”, kazao je Rađenović.
Moguća ustavna tužba banaka
Na primjedbe o mogućoj ustavnoj tužbi protiv predloženog rješenja, Rađenović tumači da je zakon nužno retroaktivno primijeniti na već sklopljene ugovore kako bi se zaštitilo ustavno pravo građana na socijalno blagostanje i zaštitila njihova egzistencija nakon valutnog udara koji je prouzročila odluka švicarskog regulatora o odmrzavanju tečaja franka.
Podsjetio je da je sličnih primjedbi bilo i kod izmjena Zakona o potrošačkom kredititranju krajem 2013. godine, kada je kamata za kredite u “švicarcima” fiksirana na 3,23 posto.
“Rizik uvijek ide na slabijega, zato smo zakon donijeli tada, zato donosimo i ovaj danas”, rekao je Rađenović.
Osvrnuo se i na prijedloge dugoročnog rješavanja pitanja kredita u francima, među kojima je i onaj o ponovnom smanjivanju kamata.
“Kad bismo opet smanjivali kamate, netko bi dobio nešto manje, a netko nešto veće rate, što bi izazvalo dodatnu zbunjenost među građanima”, uvjeren je Rađenović.
Kazao je kako Vlada “nije nesklona” prijedlogu nekih banaka da se u obzir uzmu i određeni socijalni kriteriji, gdje bi se vidjelo je li kredit uzet za kupnju prve nekretnine u kojoj dužnik živi.
Naveo je da se predložene izmjene odnose na gotovo 55.000 kreditnih partija, da je više od polovice tih kredita do 50.000 franaka, a 90 posto njih do 100.000 franaka. Najviše je kredita sklopljeno na razdoblje od sedam do 20 godina.
Izvor: Agencije