Mesić: Da sam znao za kriminal u Agrokoru, prijavio bih to

Pred saborskim istražnim povjerenstvom za Agrokor danas je iskaz dao prvi svjedok – Stjepan Mesić, bivši hrvatski predsjednik te prvi premijer Hrvatske od neovisnosti.

Izjavio je kako ne vjeruje da će saborsko istražno povjerenstvo rasvijetliti istinu o Agrokoru, a drži i kako njegov iskaz neće pomoći utvrđivanju istine o ekspanziji tog koncerna.

Na novinarsko pitanje, nakon svjedočenja, vjeruje li da će rasvijetliti istinu o Agrokoru Mesić je kratko uzvratio: “Neće.”

Najodgovornijima za aferu “Agrokor” Mesić drži “one koji su donosili odluke”. “No, mislim da uvijek resorni ministar mora imati najveću odgovornost”, poručio je.

O imenima nije htio govoriti, samo je kazao da je riječ “o više ministara” te da on “samo govori o funkcijama”.

‘Zašto ne pitate Šeksa?’

Za izvješće o kreditnim malverzacijama Agrokora i Zagrebačke banke koje je još 1994. financijska policija uputila tadašnjem potpredsjedniku vlade HDZ-ovu Vladimiru Šeksu, a koje je danas novinarima predstavio Mostov zastupnik Nikola Grmoja, Mesić tvrdi da nije znao. Novinarima je odgovorio protupitanjem: “Zašto ne pitate Šeksa? Mislim da je morao znati.”

Šeks: Neosnovane optužbe

Vladimir Šeks u petak je “krajnje neosnovanim i lažnim” nazvao optužbe političkog tajnika Mosta Nikole Grmoje.

Istaknuo je da izvijestio sve nadležne institucije kada je dobio informacije o određenim nepravilnostima u vezi s kreditima koje je Agrokor dobio od Zagrebačke banke. 

Rekao je kako je u siječnju i veljači 1993., kao potpredsjednik Vlade, od šefa postaje Financijske policije za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju Branka Milolože zatražio da obavi kontrolu poslovanja u vezi sa tim kreditima.

Policija je obavila kontrolu i u Miloložinom dopisu, koji mu je poslao kao potpredsjedniku Vlade, stoji: “U vremenu od 24. siječnja 1994. do 24. veljače 1994. obavili smo kontrolu poslovanja poduzeća Agrokor”.

“Dakle, ta postaja Financijske policije za Zagrebačku županiju i Grad Zagreb, na moj zahtjev, obavila je kontrolu poslovanja Agrokora i dostavila mi to izvješće, s kojim Grmoja maše. Iz tog izvješća je vidljivo da je Služba društvenog knjigovodstva obavila kontrolu u okviru svog djelokruga i utvrdila određene nepravilnosti, ali isto tako i da je Direkcija Hrvatske narodne banke izvršila kontrolu i ustanovila nepravilnosti u vezi korištenja tih kredita”, rekao je Šeks.

Govoreći o početku ‘90-ih, Mesić je rekao kako je “pogrešno bilo ići u privatizaciju u vrijeme kada se Hrvatska branila”.

Zastupnik Mosta Nikola Grmoja upitao je Mesića na povjerenstvu je li mu Ivica Todorić financirao predsjedničku kampanju.

“Moju kampanju financirali su mnogi. To je sve evidentirano. Mi smo tražili, znajući da će se pojaviti neki Grmoja, da revizija utvrdi točno tko je što dao”, rekao je Mesić.

Odgovorio je i kako Todorić nikad od njega nije tražio uslugu, te dodao kako je bio “impresioniran razvojem Agrokora i nije dobivao primjedbe na koji način se taj proces odvija”.

Ustvrdio je i kako je 2000. godine imao neslužbenu informaciju iz koncerna o velikom zaduživanju na inozemnom tržištu.

Todorići nisu došli

Milijana Brkića iz HDZ-a zanimalo je, javlja tportal, da li je Mesić imao ikakva saznanja o kriminalu u poslovanju ili stvaranju koncerna Agrokor.

“Da sam imao informaciju, otišao bih Državnom odvjetništvu, no kao građanin sam sumnjao da se privatizacija odvija kriminalno”, odgovorio je Mesić.

Na sjednicu su pozvani i Ivica Todorić te njegov sin Ante, no prvi je u bijegu, a drugi je svoj nedolazak opravdao bolešću.

“Utvrđeno je da Ivica i [njegov sin] Ante Todorić nisu došli. Prvom nije uručen poziv, a drugi se ispričao”, javio je Al Jazeerin reporter Marin Veršić.

Todorićev sin ispričao se zbog bolesti.

Nakon Mesića pred istražno povjerenstvo za Agrokor, odnosno njegovu narednu sjednicu pozvani su Josip Manolić, kao predsjednik druge hrvatske vlade, Milan Kovač, svojedobno ministar privatizacije i upravljanja državnom imovinom, te Ivan Penić, nekadašnji čelnik Fonda za privatizaciju i Kovačev prethodnik na ministarskoj dužnosti.

Nepovjerenje između HDZ-a i SDP-a

Osnivanje povjerenstva bio je mukotrpan višemjesečni proces, zbog međusobnog nepovjerenja među strankama, pogotovo dvjema vodećima – Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i oporbene Socijaldemokratske partije (SDP).

Prema Zakonu o istražnim povjerenstvima, to tijelo ima rok šest mjeseci da provede istragu i Saboru predloži zaključke, zbog čega se, ne prekine li se rad tog povjerenstva, može očekivati intenzivna dinamika sastajanja zbog opsežne dokumentacije i velikog broja svjedoka koji bi trebali iznositi svoja saznanja o nastanku i radu koncerna Agrokor.

Istraga protiv Ivice Todorića, njegovih sinova Ivana i Ante te 12 Agrokorovih menadžera i revizora pokrenuta je zbog nezakonitog pribavljanja milijardu i 142 milijuna kuna (152 milijuna eura), pri čemu je istražni zatvor određen samo Ivici Todoriću.

SDP je u međuvremenu u saborsku proceduru predao Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja Vladi.

Do odluke o pokretanju opoziva Vlade došlo je nakon medijskih napisa o ugovoru na temelju kojega se kreditorima iz američkog fonda Knighthead daju sve ovlasti u donošenju i provedbi nagodbe vjerovnika i restrukturiranju Agrokora.

Izvor: Al Jazeera i agencije