Meron: Mogao sam donijeti poštenu i objektivnu presudu Mladiću

Eggleston je izjavila da će Meron odluku donijeti na osnovu "velikog broja informacija' (Arhiva)

Predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove Theodor Meron pred kraj mandata (januar sljedeće godine) ističe da je uvjeren kako je mogao donijeti “poštenu i objektivnu presudu” bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske, generalu Ratku Mladiću, te da razmatra da predloži izmjene haškog pravilnika o izuzećima sudija.

U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine izražava žaljenje što neće biti u prilici učestvovati u donošenju presude bivšem predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću, kao i što neće biti član vijeća u predmetu Ratka Mladića.

Komentirajući odluku sudije Jean-Claudea Antonettija da ga isključi iz predmeta protiv Mladića zbog percepcije pristranosti, Meron kaže da se protivio takvoj odluci.

Uprkos tome, Meron se, nakon zahtjeva Karadžićeve odbrane za njegovo izuzeće zbog istih razloga, sam povukao iz žalbenog vijeća i tog predmeta.

Presuda Karadžiću početkom godine

“Bio sam vrlo jasan u svojim zvaničnim saopćenjima. Ne slažem se s odlukama sudije Antonettija o diskvalifikacijama sudija u slučaju ‘Mladić'”, ističe Meron, dodajući da je uvjeren kako bi, da je ostao u tom predmetu, imao pošten i objektivan pristup.

Govoreći o predmetu protiv Karadžića, Meron objašnjava da se on lično povukao iz tog predmeta kako bi se uštedjeli vrijeme i novac.

Iako je razočaran načinom na koji su se stvari odvijale, on je, kako kaže, uvjeren da je Mehanizam dovoljno jak da izdrži nesuglasice između njega i Antonettija.

Haški tribunal nepravosnažno je osudio Karadžića na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.

Presuda Karadžiću, prema mišljenju Merona, mogla bi biti izrečena početkom sljedeće godine.

Mladića je Haški tribunal prvostepenom presudom proglasio krivim za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teroriziranje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Hapšenje i optužnice protiv 161 osobe

Osuđen je na doživotni zatvor.

Uprkos odgađanjima i drugim kontroverzama, Meron navodi da je ponosan na dostignuća Mehanizma i Haškog tribunala, naročito u vezi s međunarodnim krivičnim i humanitarnim pravom.

Dostignuće Haškog tribunala, prema Meronu, veće je i od činjenice da je taj sud uspješno proveo neke od najtežih postupaka te priveo pravdi 161 osobu protiv koje je podigao optužnice.

“U roku samo nekoliko godina iz temelja je promijenio način na koji razmišljamo o pozivanju na odgovornost i važnost toga da se osigura da osobe optužene za najteže zločine budu pozvane na odgovornost pred pravednim i nepristranim sudovima”, istakao je Meron.

Dodaje da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju unaprijedio i razumijevanje prava te se nada u njegovu primjenu u državnim sudovima u regiji, kao i u zonama sukoba širom svijeta.

Presude će izdržati test vremena

Haški tribunal, kaže Meron, susretao se s kritikama zbog presuda s kojima se neki nisu slagali.

“Siguran sam da će presude koje je izrekao Haški tribunal, kao i one koje izrekne Mehanizam, te Međunarodni krivični sud za Ruandu, izdržati test vremena i uvjeren sam da će nakon jednog stoljeća svjetska zajednica gledati s odobravanjem na presude koje su izrekle te pionirske institucije i potvrditi njihov neprocjenjiv doprinos uvođenju ere pozivanja na odgovornost i poštivanja vladavine prava”, kaže Meron.

Također je rekao kako smatra da presude nekog suda same po sebi ne mogu izliječiti duboke rane nanesene zločinima, poput onog u Srebrenici.

Izvor: Agencije