Meron: Haški tribunal nije nadležan za pomirenje

Vođa radikala odgovoran je za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. maja 1992 (AFP)

Predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron, koji boravi u prvoj radnoj posjeti Hrvatskoj tokom tekućeg mandata, izjavio je da međunarodni sudovi ne mogu donositi odluke pitajući se hoće li one doprinijeti pomirenju, jer bi to zahtijevalo da djeluju van mandata, koji je strogo ograničen.

Za Hrvatsku radioteleviziju je ocijenio da je pomirenje veliki izazov i “historijski zadatak državnih čelnika, vjerskih vođa, intelektualaca i novinara”.

Prema njegovim riječima, zadatak Haškog suda je da procesuira zločince, a sudija da donesu odluku prema međunarodnom pravu, ne gledajući pritom etničku pripadnost optuženog.

Hrvatski premijer Zoran Milanović razgovarao je u ponedjeljak s Meronom o dostignućima Tribunala i početku rada haškog ogranka Mehanizma za međunarodne krivične sudove.

‘Dugi postupci’

Meron je tom prilikom istaknuo kako Hrvatska ima snažno i nezavisno pravosuđe, koje je garant ljudskih prava njenih građana.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove preuzet će postupke koji na ICTY-ju nisu završeni, od toga četiri prvostepenska suđenja i pet žalbenih postupaka.

Milanović je ukazao na dužinu pojedinih postupaka, “čime se čini velika šteta pravdi, koja mora biti brža da bi postigla svoj učinak i djelovala kao generalna prevencija”.

Meron se s time složio, pri čemu je istaknuo kompleksnost suđenja na više jezika, sa stotinama svjedoka i na 2.000 kilometara udaljenosti od počinjenih zločina.

Zaključio je kako se ICTY, protivno svim predviđanjima, pokazao vrlo efikasnim, jer je svih 161 optuženika doveo pred lice pravde, iako nije direktno raspolagao sredstvima prisile.

Izvor: Agencije