Oglasi

Meron: Boli negiranje genocida u Srebrenici

Predsjednik ICTY-ja tokom posjete BiH će obići će mjesta gdje su počinjeni zločini nad pripadnicima sva tri naroda.
Vrlo je emotivan trenutak biti ovdje, rekao je Meron tokom posjete u ČelebićimaAnadolija

Predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Theodor Meron je izjavio da je bio emocionalno vrlo pogođen kada je prošle godine posjetio masovnu grobnicu Tomašica kod Prijedora, za koju se vjeruje da je najveća masovna grobnica na Balkanu.

"Kada sam prošle godine boravio u Bosni i Hercegovini, tom prilikom sam posjetio i masovnu grobnicu Tomašica. To je bilo samo nekoliko sedmica nakon što je otkrivena i iskopavanja su bila u toku. Bio sam emocionalno vrlo pogođen, taj prizor je ostao duboko u meni", rekao je on za agenciju Anadolija.

Odluke u skladu sa zakonom

Meron je podvukao  kako sudije Haškog tribunala odluke donose u skladu sa zakonom i dokazima, a ne na osnovu političkih ocjena i vanjskih uplitanja, kao što to tvrde neki krugovi.
"Mandat sudija ICTY-ja je da odluče da li je pojedinac kriv van razumne sumnje, a sve u skladu sa zakonom i na osnovu izvedenih dokaza. Nema drugog dnevnog reda, niti se odluke donose u skladu s političkim pitanjima. Argumenti o politizaciji suda trebaju se očekivati od onih koji imaju za cilj da diskreditiraju sistem međunarodne pravde", kaže on.
Dodaje kako je vrlo važno da ljudi širom regije bivše Jugoslavije shvate ono što se u Tribunalu radi i ono što je mandat ovog međunarodnog suda.
"Olakšavanje procesa pomirenja nije funkcija sudova, Tribunal ima vrlo specifičan i ograničen mandat, a to je da sudi onima koji se navode da su među najodgovornijima za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine. Suđenja za ratne zločine mogu igrati ulogu u pomirenju doprinoseći razumijevanju vladavine prava i kroz zaključke o individualnoj krivičnoj odgovornosti. Ali, pomirenje je složen proces i ne može biti odgovornost samo jedne institucije, posebno međunarodnog suda s ograničenim mandatom. Procesi pomirenja moraju biti vođeni u pogođenim zajednicama", istakao je Meron, dodajući kako je, primjerice, poricanje genocida u Srebrenici jedan od faktora koji utječu na proces pomirenja.

"Želim odati počast svakoj žrtvi zločina koji su ovdje počinjeni, ali i u cijeloj regiji, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Pred spomenicima žrtvama uvijek stojim teška srca, ali takve posjete također jačaju moje uvjerenje da je rad ICTY-ja važan u obnovi ovdašnjih društava da žive u trajnom miru", istakao je.

Bez komentara o Šešelju

Naglašava kako je vrlo zabrinjavajuće da se u Bosni i Hercegovini, ali i u ostatku regije, još uvijek negira genocid počinjen u Srebrenici, koji je kao takav dokazan i pred međunarodnim sudom.

Ističe da su domaći političari najbolja adresa koja bi se trebala pozabaviti ovim delikatnim pitanjem.

"Kao predsjednik međunarodnog suda, mogu kazati da osjećam bol kada vidim da je negiranje genocida prisutno u regiji. Ja lično, ali i naš 'Outreach program', podsjećamo javnost na činjenične i pravne nalaze, uključujući i odluku suda kojom je priznat genocid u Srebrenici", rekao je Meron.

U vezi s nedavnom odlukom Sudskog vijeća ICTY-ja kojom je optuženik za ratne zločine i predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj pušten na privremenu slobodu, naglašava kako ne želi previše komentirati odluku o privremenom oslobađanju Šešelja.

"Nikada ne komentiram odluke Sudskog vijeća, tako da i u ovom slučaju to neću učiniti. Kao predsjednik Tribunala, nemam nikakvu ulogu u procesu donošenja odluka Vijeća. To je temeljni princip nezavisnosti pravosuđa i ostajem posvećen tome. Osim toga, Ured Tužilaštva se nije žalio na odluku o privremenom puštanju na slobodu Vojislava Šešelja, a samim tim ovo pitanje nije stiglo pred Žalbeno vijeće, kojim ja predsjedavam", kazao je Meron.

Podsjetio je da su određene odluke Tribunala u Hagu izazvale veliko nezadovoljstvo i negodovanje među porodicama žrtava te napomenuo ipak kako svako suđenje ne može biti okončano i kaznom.

Moguća poštena suđenja

"Svjestan sam da su neke od oslobađajućih presuda Tribunala izazvale nezadovoljstvo među žrtvama. Ali, naša predanost principu odgovornosti ne znači da svako suđenje treba završiti osuđujućom presudom. 'Optuženi' automatski ne znači i 'kriv'. Sudije donose odluku na osnovu dokaza koje je iznio tužilac, dokaza koji ih uvjeravaju van svake razumne sumnje. Svijet u kojem bi sva suđenja završila osuđujućom presudom bio bi daleko od osjećaja pravde. Siguran sam da se kredibilitet Tribunala zasniva na predanosti donošenja odluka nezavisno i pošteno, prema zakonu i iznesenim dokazima. To je temeljna snaga Tribunala", smatra predsjednik ICTY-a.

Napominje kako je ICTY, nakon pola stoljeća nekažnjivosti u smislu međunarodnog krivičnog pravosuđa, pokazao svjetskoj javnosti da su poštena međunarodna suđenja ipak moguća.

"Naše najveće postignuće je da smo pokazali da su, nakon pola stoljeća nekažnjivosti u smislu međunarodnog krivičnog pravosuđa, poštena međunarodna suđenja ipak moguća. Prije ICTY-ja, međunarodni zločini su definirani samo u širem smislu, ali Tribunal je bio pionirska institucija koja je promijenila elemente zločina i pojasnila pravila običajnog prava. Priručnik međunarodnog krivičnog prava počinje analizom pionirske prakse Tribunala. Ova sudska praksa također se primjenjuje i u drugim sudovima i tribunalima - kako na međunarodnom, tako i na nacionalnom nivou", izjavio je Meron.

"Mislim da je ključno da je Tribunal odbacio koncept kolektivne krivice, koji je u prošlosti doprinosio začaranom krugu mržnje i osvete. ICTY je djelovao kako bi preokrenuo ovu praksu, fokusirajući se na osobe koje su se teretile za konkretne zločine i uzimajući u obzir da li je njihova krivica dokazana van razumne sumnje. Važno je naglasiti opet iznova da ICTY ne sudi državama ili zajednicama. I, na kraju, važan aspekt naslijeđa Tribunala u vezi s bivšom Jugoslavijom je njegov rad i podrška nacionalnom pravosuđu."

Posjeta logoru Čelebići

Meron je u srijedu posjetio logor Čelebići u istoimenom naselju nedaleko od Konjica, gdje su tokom 1992. godine bili zatvorenici srpske nacionalnosti, javlja Anadolija.

On je položio vijenac na ulazu u bunker gdje su držani zatvorenici ovog logora, uz prisustvo porodica žrtava te nekoliko bivših logoraša.

Nakon obilaska logora Meron je poručio da se danas u Čelebićima nalazi kako bi odao počast žrtvama okrutnih i užasnih djela počinjenih u logoru Čelebići prije više od dvije decenije.

Kazao je kako je, obilazeći ovaj sada naizgled mirni kraj, osjetio je "odjek patnji onih koji su nekad ovdje bili zatočeni".

"Kasarna Čelebići je danas u sastavu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, u čijem sastavu se nalaze pripadnici svi nacionalnosti. Ova kasarna je očigledan podsjetnik na tragičnu prošlost, ali ona je danas i snažan simbol izdržljivosti naroda Bosne i Hercegovine i izvanrednih napora koje su oni uložili kako bi se postigao napredak u stvaranju zajednice u kojoj ljudi svih nacinolanosti skupa rade na ostvarivanju zajedničkih ciljeva", poručio je on.

Meron je izrazio nadu da će rad Tribunala donekle doprinijeti društvu u kojem će pobjediti vladavina prava i u kojem se patnje onih kojih se danas prisjećamo u logoru Čelebići više nikada neće ponoviti.

"Vrlo je emotivan trenutak biti ovdje", rekao je Meron, odbivši odgovarati na druga pitanja novinara.

Meron se u kasarni sastao i s porodicama žrtava ovog logora, a nakon toga je krenuo prema Uzdolu, u općini Prozor, gdje će posjetiti spomenik stradalima u septembru 1993. godine.

Logor Čelebići bio je u funkciji od maja do decembra 1992. godine, a pretpostavlja se da je u njemu bilo zarobljeno oko 400 osoba srpske nacionalnosti, od kojih je 16 ubijeno.

Haški tribunal je za zločine počinjene u ovom logoru osudio Zdravka Mucića, Hazima Delića i Esada Landžu.

Nakon posjete Čelebićima, Meron je u Uzdolu, u općini Prozor, odao počast žrtvama okrutnih i užasnih djela koja su počinjena 14. Septembra 1993. godine na mjestu gdje je danas izgrađen Spomenik stradalim u septembru 1993. godine, prenosi Fena.

'Počaščen i tužan'

Tom prilikom porodicama onih kojima je ovaj spomenik podignut on je uputio izraze najdublje sućuti zbog njihovog gubitka.

"Ujedno sam i počaščen i tužan što sam ovdje s vama i želim naglasiti važnost koju spomenici, kao što je ovaj, imaju da bi se osiguralo da se tragični događaji koji su se desili u ovoj zajednici kao i u cijelom regionu nikada ne zaborave", rekao je Meron.

Istakao je da suđenja u Hagu ne mogu vratiti one koji više nisu s nama i da će "možda učiniti malo da zacijele rane onih koji su preživjeli".

"Ali, nadam se da će rad Tribunala značajno doprinijeti društvu u kojem će pobijediti vladavina prava, ne samo u ovoj lokalnoj zajednici, nego u svim ratom pogođenim zajednicama širom Bosne i Hercegovine, kako se patnje onih kojima je podignut spomenik ovdje u Uzdolu više nikada ne bi ponovile", kazao je Meron.

Ratni zločin u selu Uzdol počinili su pripadnici Armije Bosne i Hercegovine, pri čemu je ubijeno 29 hrvatskih civila i 12 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, javlja agencija Fena.

Tokom posjete Sarajevu, Meron će se sastati s predsjednicom Suda Bosne i Hercegovine Meddžidom Kreso i zamjenikom visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Davidom Robinsonom, a posjetit će i sarajevsku Drugu gimnaziju, gdje će se sastati s učenicima i nastavnicima uključenim u projekat "Outreach program", koji je namijenjen mladima.

Ovo je druga posjeta Merona Bosni i Hercegovini tokom njegovog sadašnjeg mandata.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.