Merkel u Zagrebu bez zvjezdanih trenutaka

Istog dana kada se održavao skup na Bleiburgu, hrvatski premijer Andrej Plenković i Hrvatska demokratska zajednica dočekali su na svom preizbornom skupu za europske izbore njemačku kancelarku Angelu Merkel i tzv. spitzenkandidata za predsjednika Europske komisije Manfreda Webera.

Merkel, jedan od najmoćnijih svjetskih lidera, protutnjala je kroz Zagreb, oštro kritizirala nacionalizam kao najvećeg neprijatelja Europe, pa ipak je u dvorani puštana i glazba Marka Perkovića Thompsona, čemu su pažnju itekako posvetili njemački mediji, pogotovo jer su se i u toj zemlji tražile zabrane njegovih koncerata.

Pozvala je, također, građane da svoj glas daju HDZ-u i Karlu Ressleru, nositelju liste te stranke na izborima, te Europskoj pučkoj stranci (EPP) koje je HDZ dio, popričala s hrvatskim premijerom i nahvalila ga, poručila kako je izvjesno da će Hrvatska u idućem mandatu Europske komisije pristupiti schengenskom prostoru i Eurozoni i otišla.

Nekritička podrška Ivi Sanaderu

Posjet je vidljivo imponirao skupu, Andrej Plenković je tijekom svog govora bio najblaže rečeno vrlo zanesen, njemački gosti su, pak, morali čuti ponešto i o Bleiburgu, a na kraju je ostalo za analizu koje je, uz podršku stranci članici grupacije kojoj pripada i njezina stranka te ‘spitzenkandidatu’ iz njenoj stranci sestrinskog CSU-a Merkel došla u Zagreb, sve poruke i kome uputila.

Zagreb samo jedna stepenica

U cijelom kontekstu posjeta nema, kaže Galić, posebnih novosti ni u vezi stanja u regiji, odnosno politika koje kreiraju odnose zemalja regije. Kancelarka je, navodi, nedavno na sastanku šefova svih zemalja Zapadnog Balkana s njom i Macronom imala priliku reći što misli o tome.

Pritom se od Hrvatske, navodi, očekuje da bude konstruktivna, pomogne prije svega ‘europeizaciji’ tih zemalja i njihovoj pripremi za članstvo u EU-u, ali se sasvim realno gleda na to da je hrvatska uloga ograničena, što god u Zagrebu o tome mislili ili govorili.

“Prema tome, Zagreb je bio jedna od stepenica, ne sasvim nevažna, ali nije bila ni približno toliko važna koliko se ističe u nekim komentarima jer Njemačka i Francuska imaju puno drugih mogućnosti da kažu što očekuju od regije i što očekuju od Zagreba, nego da to ostave za jedan izborni skup koji po definiciji uvijek nešto pretjeruje ili obećava više od onoga što može ispuniti”.

Bivši hrvatski diplomat Mirko Galić navodi da, iako su neki komentari tom posjetu pripisali veću važnost nego što ona jest, prije bi se moglo reći da je Merkel iza sebe ostavila nerazjašnjene stvari i pokazala, kako kaže, da nema sreće sa svojim gostovanjima u hrvatskim izborima.

“Jednom je bila u Zagrebu i dala tada podršku Ivi Sanaderu koja je bila sasvim nekritička i euforična i koje bi se vjerojatno i ona sama sada odrekla kad bi mogla. Nakon toga, godinama je bila distancirana od Hrvatske, osobito u eri Zorana Milanovića kada su bili gotovo na ruku sukoba oko izručenja hrvatskih agenata [Josipa] Perkovića i [Zdravka] Mustača njemačkom pravosuđu”, kaže Galić.

A sad je, navodi, došla u Zagreb u poziciji slabijoj nego ikad jer, ističe, odrađuje posljednji mandat, a nema ni u svojoj zemlji veliku podršku.

Kritika nacionalizma i Thompson

“U Zagreb je došla i ostavila iza sebe dvojbe da li je došla podržati Andreja Plenkovića i njegovu stranku da u Hrvatskoj izbori što bolji rezultat, što bi se dalo zaključiti linijom nekakve stranačke solidarnosti jer su obje stranke članice europskih pučana, ili je došla promovirati svoga kandidata Webera za predsjednika Europske komisije, kojem će trebati i podrška HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu. U svakom slučaju, ostalo je dosta neraščišćeno pa i nerazjašnjeno što je sve imala u prvom planu”.

Ostavila je iza sebe, navodi, i dvojbu kome je sve uputila kritiku zbog nacionalizma.

“I je li iz toga isključila prisutne kad je bilo svima vidljivo i čujno da je u istoj dvorani odjekivala Thompsonova glazba o Herceg-Bosni. Ukratko, Angela Merkel nije u Zagrebu imala svoje zvjezdane trenutke – to je jedan veliki državnik, zaslužna za razvijanje njemačko-hrvatskih odnosa, ali ovoga puta, više sportskim rječnikom bi se kazalo, da njena forma polako pada i da njen autoritet polako, ali sigurno kopni”.

Iz njezinih se poruka nije moglo čuti niti nekakvo posebno pozicioniranje Hrvatske u kontekstu Europske unije. Hrvatska, kaže, ima svoje mjesto, prije svega u konstelaciji odnosa koje u Europi ‘dirigiraju’ Njemačka i Francuska.

Strah od populista

U posljednje vrijeme, navodi, to funkcionira po drugačijem redoslijedu jer je zadnjih 10-ak godina Angela Merkel diktirala uvjete, pa čak i kad se radilo o Hrvatskoj i svim drugim europskim temama, no danas je njezina pozicija u Europi slabija i kao lider Europe, iako još nepriznati ili neprihvaćeni, nameće se francuski predsjednik Emmanuel Macron.

“Tako da mislim da se ništa neće promijeniti u europskoj poziciji Hrvatske ni s gospođom Merkel niti sutra ako dođe gospodin Macron. Hrvatska je europski orijentirana i usmjerena, ali ona ima neke svoje sasvim realne probleme ili nedoumice kad se treba postaviti ne prema Njemačkoj ili Francuskoj, nego prema zemljama istoka i istočne Europe, srednje Europe, tranzicijskim zemljama koje sve više ističu svoj glas u Europi i žele na neki način sudjelovati u kreiranju ili u određivanju buduće europske sudbine”, zaključuje Galić.

Poruka njemačke kancelarke u Zagrebu, kaže vanjskopolitički analitičar Branko Caratan, bila je generalna, odnosila se na čitavu europsku situaciju jer je brine mogućnost da na izborima desni populisti dobiju velik dio ‘kolača’ i utjecaj na odlučivanje o tome kako će izgledati i pod čijim vodstvom europske institucije.

Poruka protiv nacionalizma, navodi, poruka je upućena i Zagrebu, ali i zemljama regije, za koje vrijedi i druga diplomatska poruka – da su i dalje kandidati za članstvo, uz uvjet da ispoštuju kriterije članstva.

Protiv nacionalističke politike u regiji

“Ti kriteriji, naravno, ne uključuju zagovaranje nacionalističke politike na ovim prostorima. S time da pod nacionalističkom politikom Angela Merkel misli izrazito samo na ono što se može shvatiti kao jedna nazadna, negativno determinirana politika koja odvlači čitav ovaj prostor ponovno u prošlost”, ističe Caratan.

Izravna poruka vezana za ulazak Hrvatske u schengensku zonu svakako je nešto i za slovenske uši jer su u Ljubljani više ili manje uvijeno poručivali da bi hrvatsko nepriznavanje i neprovođenje arbitražne odluke u vezi granice moglo utjecati na podršku za hrvatski ulazak u schengenski prostor.

Merkel, navodi, zna da će Slovenija pokušati koristiti pristupanje schengenskoj zoni kao novi pritisak na Hrvatsku.

Hrvatski glasovi u Njemačkoj

Pojavljivanje Angele Merkel na skupu, navodi Caratan, bilo je i hrvatskom premijeru važno zbog njegovog odnosa s desnim krilom stranke, koje na Merkel ne gleda blagonaklono.

“Sjetite se samo kakva je bila reakcija na njenu otvorenost prema imigranstskom valu – naime, jedan dio naših političara uopće ne shvaća da se odnos Njemačke i migranata ne sastoji samo u humanitarnom pristupu, nego da se tu radi o jednom veoma velikom ekonomskom interesu. Ekspanzija njemačke ekonomije je osigurana upravo s permanentnim dotokom jeftine radne snage koja dolazi izvana i to čini njemačku robu, koja je i inače kvalitetna, još konkurentnijom na svjetskom tržištu”.

Merkel je također spomenula 370.000 hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj, a ona se u Zagrebu, navodi, obraćala i njima, koji će glasati u Njemačkoj.

“Tu se radi o približno 400.000 glasača u samoj Njemačkoj. Dakle, ni to nije baš za baciti. To su sve bile konsideracije koje su ovdje bile u igri i koje naši komentatori uopće nisu bili uspjeli raspoznati u ovoj čitavoj priči”.

“Međutim, u ovom slučaju je čitava EU zainteresirana da se prostor europske sigurnosti proširi i prenese prema istoku, a to je u ovom slučaju na hrvatske istočne granice. I prema tome, moći će se očekivati pritisak Njemačke i drugih vodećih zemalja EU-a na Sloveniju. Naravno, ono što je Slovenija ranije radila Hrvatskoj, nije ostalo neprepoznato u Berlinu”.

U svakom slučaju, prije svega radilo se o neskrivenom interesu Njemačke da se osigura još nekoliko glasova za desni centar u Europskom parlamentu, odnosno pučane ili narodnjake, jer u slučaju velikog uspjeha desnih populista u pitanje može doći i ‘spitzenkandidat’ narodnjaka Weber kao šef Europske komisije kojeg Merkel podržava, odnosno automatika njegova izbora može biti zaboravljena u slučaju novih pregovora o pozicijama.

Caratan: Za Berlin je Plenković pouzdan

“U čitavoj toj igri nije sasvim beznačajno da se može računati i na neke druge kandidate, a tu dolazi u obzir i šef HDZ-a Plenković, upravo zato što na pozicije u EU-u ne moraju uvijek dolaziti samo kandidati najjačih zemalja Unije, nego oni kandidati na koje najjače zemlje Unije mogu uvijek računati kao pouzdane. A za Berlin je Plenković pouzdan kandidat”.

Stoga zaključuje da je cijeli posjet nijansiran – nije prije svega podrška HDZ-u i Plenkoviću, nego njemačkoj politici koja, objašnjava, ovisi o rasporedu snaga u EP-u, a Merkel je svakako zainteresirana da rješenje bude ono koje će odgovarati Njemačkoj pa su joj Plenković i HDZ važni.

Politički analitičar i komunikacijski stručnjak Gordan Turković kaže da se svakako radilo prvenstveno o potpori hrvatskom premijeru i HDZ-u kao snagama desnog centra kontra desnim populistima i u skladu s time referiranjem na europske vrijednosti.

Šira poruka Hrvatskoj u očekivanju relativno skorog ulaska u schengenski prostor i Eurozonu je uklanjanje dosad postojećeg elementa, ali pritom treba na umu imati da je kontekst u kojem je to izrečeno – predizborna kampanja.

Obećanja kao luksuz svjetskih lidera

“Uvijek volim reći, kad su političari u pitanju: Dok ne vidim, neću vjerovati jer se puno toga obećava, ali realno sada je kontekst kampanja za europske izbore. Tako da u tom kontekstu se svašta može reći i obećati. Nisam vidio da je ona baš dala neki rok za to, kada bi se to trebalo dogoditi”, kaže Turković.

Stoga je teško, navodi, odvojiti ono što se govori od konteksta vezanog za izbore u kojem je to izrečeno. No, Slovenija primjerice, kaže, bi svakako morala obratiti pozornost na rečeno u vezi schengenske zone.

“To na neki način pokazuje možda odnos Europe prema Hrvatskoj. Ali vjerujem da upravo zbog svoje pozicije kao jedne od najjačih europskih lidera, bez koje se ne može ništa dogoditi, ona si vjerojatno može ponekada može dozvoliti luksuz nekih izjava koje su više obećanja”, zaključuje Turković.

Izvor: Al Jazeera