Merkel predstavila planove njemačke Vlade

Angela Merkel: Humanost društva se ocrtava u postupanju s najslabijima, najstarijima i bolesnima (Reuters)

Njemačka kancelarka Angela Merkel je u srijedu predstavila planove svoje Vlade, obilježene brigom za socijalnu pravednost, braneći skupo poboljšanje penzija, koje oštro kritiziraju ekonomski krugovi te uvođenje minimalne plate.

U jednosatnom govoru zastupnicima u Bundestagu, kancelarka je govorila o svim temama koje čekaju njenu treću vladu, koju od sredine decembra čine njena Kršćansko-demokratska unija i Socijaldemokratska partija Njemačke.

Treća Vlada želi “da ljudi budu u centru njenog djelovanja”, tvrdi Merkel i nabraja planove: reformu penzionog sistema, minimalnu platu, dvostruko državljanstvo i pretapanje energetske tranzicije, prenosi Hina.

Vlada je u ranije potvrdila plan reforme koji spušta dob odlaska u penziju na 63 godine za one koji su plaćali osiguranje 45 godina.

Merkel je tako djelomično odustala, pod pritiskom socijaldemokrata, od velike penzione reforme svoje prve vlade sa socijaldemokratima (2005-09).

“Velika koalicija”, koju je vodila Merkel, 2007. godine odlučila da je dob odlaska u penziju 67 godina.

Birači su sve stariji

Reforma će koštati 60 milijardi eura do 2025. godine.

“Humanost društva se ocrtava u postupanju s najslabijima, najstarijima i bolesnima”, rekla je Merkel.

Reforma penzionog sistema nailazi na kritike medija i poslovnih krugova u Njemačkoj.

Ona unosi neravnotežu koja šteti mladim naraštajima i predstavlja pad u zamke prijevremene penzije, kazao je predsjednik saveza poslodavaca BDA Ingo Kramer.

Velika koalicija se bavi starijima, jer su birači sve stariji, kritizirao je dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Merkel je ponovila da samo “strukturne reforme mogu izvući Evropu iz krize i učiniti ju jačom nego što je bila kad je nastala kriza i omogućiti pravedniju Evropu”.

Ona je potvrdila da njena Vlada namjerava od 2015. godine uvesti minimalnu satnicu od 8,50 eura bruto.

Neslaganja s Washingtonom

Reforme tržišta rada, koje je pokrenuo njen prethodnik Gerhard Schroeder (SPD) 2005. godine bitan su faktor ekonomskog uspjeha zemlje, ali su dovele i do “zloupotreba”, koje njena Vlada želi korigirati.

Merkel je izjavila da su Berlin i Washington “i dalje veoma udaljeni u svojim stavovima o prisluškivanju” koje je vršila američka Nacionalna obavještajna gencija u Nemačkoj, ali da “ostaju bliski saveznici”.

Ona je istakla da su “njihovi stavovi danas daleko” i dodala da “niko ne sumnja da domaće i savezničke obavještajne službe pomažu u zaštiti njemačkog naroda od terorizma i kriminala“, ali je “oštro ukorila” SAD i Veliku Britaniju zbog prisluškivanja i špijunskih aktivnosti koje je objelodanio bjegunac NSA-e Edward Snowden.

Merkel je kazala da odgovor Njemačke na prisluškivanja može samo biti – “ne, to ne može biti u redu”, prenijela je agencija Reuters.

“To nije samo odbrana od terorističkih prijetnji, već da se stekne prednost nad svojim saveznicima, naprimer u pregovorima na samitima Grupe 20 ili na sjednicama u Ujedinjenim narodima”, rekla je ona, javio je Tanjug.

Merkel je kazala da se treba ustručavati od iskušenja da se “radi sve što je tehnički moguće”, a što dovodi do nepovjerenja među saveznicima i da eventualno podrije međusobno povjerenje.

Izvor: Agencije