Merkel brani izbjegličku politiku i stav prema Rusiji

Njemačka kancelarka Angela Merkel odgovarala je u srijedu na direktna pitanja njemačkih parlamentarnih zastupnika posebno posvećena Rusiji i izbjeglicama.

Riječ je o novoj proceduri, koja je uvedena na osnovu koalicijskog dogovora, koji je omogućio Merkel da sastavi novu njemačku Vladu, a po kojoj se kancelarka treba tri puta godišnje pojaviti u Bundestagu i direktno odgovarati na pitanja zastupnika.

Odgovarajući na pitanje zastupnika najveće opozicione stranke, Alternative za Njemačku, o tome zbog čega nije u maju bila na privrednom forumu u St. Petersburgu, na kojem su bili japanski premijer Shinzo Abe i francuski predsjednik Emmanuel Macron, ona je kazala kako je imala dug i opširan razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o svim tekućim pitanjima prilikom bilateralnog susreta u Sočiju u maju.

Odgovorno na vanrednu humanitarnu situaciju

“Ja sam za razgovore s Rusijom… uprkos razlikama koje postoje između nas”, rekla je Merkel.

Intenzivan dijalog s Moskvom je potreban, kazala je kancelarka, no odnosi s Rusijom ne mogu kompenzirati trgovinske nesuglasice sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Na primjedbe drugog zastupnika AfD-a, koji je optužio Merkel za priljev migranata u Njemačku 2015. godine i osudio njenu politiku otvorenih vrata, Merkel je branila svoju odluku i kazala da je bila riječ o “vanrednoj humanitarnoj situaciji”, u kojoj se Njemačka ponijela “vrlo odgovorno”.

“Temeljne političke odluke bile su u redu”, kazala je ona o dolasku oko 900.000 migranata, koji su stizali iz ratnih zona Sirije i Afrike u Njemačku.

Merkel je izjavila da očekuje teške razgovore lidera na predstojećem samitu G7 industrijskih najrazvijenih zemalja u Kanadi, naročito s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, imajući u vidu sve veća razmimoilaženja SAD-a i evropskih partnera.

Trgovinske nesuglasice s SAD-om

“Čini se da imamo ozbiljan problem s multilateralnim sporazumima ovdje, tako da će biti žestokih rasprava”, rekla je Merkel na prvoj sjednici pitanja i odgovora u Bundestagu.

Iako članice G7, kako je navela, ujedinjuju zajedničke vrijednosti, moguće je da ima razlika u mišljenju.

“Sada ima mnošto nesuglasica sa SAD-om”, istakla je Merkel.

Ona je, međutim, dodala da na samit lidera G7 ide “u dobroj volji”, prenosi AP.

Upozorila je da članice na samitu G7 u Quebecu u petak i subotu ne očekuju laki razgovor, s obzirom na rastuće tenzije između SAD-a i njenih saveznika, pošto je Washington uveo carine na uvoz čelika i aluminijuma iz Evropske unije, Kanade i Meksika i najavio povlačenje iz Pariškog klimatskog sporazuma i nuklearnog sporazuma s Iranom.

Merkel je, također, odbacila ideju vraćanja formata Grupe osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, koji je nestao kada je Rusija, nakon pripajanja Krima, izbačena.

Rusiju ‘koštalo’ pripajanje Krima

Na prvoj sjednici s pitanjima i odgovorima u parlamentu poslanik nacionalističke Alternative za Njemačku Michael Espendiller pitao je kancelarku da li je bilo opravdano izbacivanje Rusije iz G8 i da li bi bilo dobro ponovo razmotriti taj format.

Merkel je na to odgovorila da je Grupa sedam industrijaliziranih zemalja – G7), kako se naziva po aktuelnom formatu, definirana članicama koje poštuju međunarodne zakone, a da je rusko pripajanje Krima bilo “očigledno kršenje” tih zakona.

Ona je naglasila da je izbacivanje Rusije iz formata bilo neizbježno i dodala da ponovno uključivanje te zemlje u format trenutno nije izvodljivo.

Izvor: Agencije