Merkel: Bit ću kancelarka pune četiri godine

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u ponedjeljak da namjerava pune četiri godine biti kancelarka, nakon što su njeni konzervativci osvojili najviše glasova na izborima, ali smatra da formiranje vlade u njenoj zemlji nije “najhitniji slučaj” u Evropi.

“Moja prošlogodišnja odluka [o kandidaturi za puni mandat] nije zavisila od procenta glasova koje sam dobila”, rekla je ona, prenio je Reuters.

Njemačka kancelarka je izrazila uvjerenje da su glasači sada rekli svoje i da bi partije trebala prihvatiti ishod izbora i pokušati formirati vladu izbjegavajući nove izbore.

Merkel je rekla da ne zna kada će Njemačka dobiti novu vladu, ali smatra da njena zemlja nije “najhitniji slučaj” u Evropi, podsjetivši da Holandija, mjesecima nakon izbora, još nema novu vladu, prenosi AP.

“Uvjerit ću svoje kolege da će Njemačka djelovati odgovorno u fazi u kojoj smo tokom tranzicije”, poručila je kancelarka.

Prelazni mandati

Novi, 19. saziv njemačkog parlamenta (Bundestag) imat će rekordan broj zastupnika, njih 709, što je 78 više od posljednjeg saziva, saopćila je Izborna komisija u ponedjeljak.

Najbrojniji Bundestag do sada, onaj koji je izabran 1994. godine, imao je 672 zastupnika.

“Krivac” za rekordan broj zastupnika je izborni zakon iz 2013. godine, koji predviđa takozvane prelazne mandate.

Takvi mandati pripadaju jednoj stranci u slučaju da u nekoj izbornoj jedinici preko direktnih mandata osvoji više mjesta u Bundestagu nego što bi joj to prema stranačkim listama pripadalo.

Na parlamentarnim izborima u Njemačkoj prvi glas na glasačkom listiću daje se kandidatu, a drugi stranci.

Na saveznim parlamentarnim izborima održanim u nedjelju posebno je mnogo takozvanih prelaznih mandata pripalo Kršćansko-socijalnoj uniji.

Ta stranka zastupa demokršćansku opciju u Bavarskoj gdje je mnogo birača biralo Alternativu za Njemačku, a direktno je biralo nekog od kandidata CSU-a.

‘Gusto’ u plenarnoj dvorani

Zbog povećanog broja zastupnika, raspored sjedala u plenarnoj dvorani bit će gušći.

Za sada nije poznato gdje bi mogli biti smješteni zastupnici AfD-a.

Ako ih smjeste desnije od zastupnika Unije CDU/CSU, zastupnički klub AfD-a sjedio bi direktno pored članova buduće vlade.

U novi saziv Bundestaga vraća se Liberalno-demokratska partija, što će dodatno poremetiti dosadašnji raspored sjedenja u Bundestagu.

Plenarna dvorana Bundestaga predviđena je za mnogo veći broj sjedala.

Tako je u Reichstagu, što je službeni naziv zgrade u kojoj je smješten Bundestag, pri okupljanju takozvanog Saveznog skupa sjedilo i 1.260 zastupnika.

Savezni skup je tijelo koje čine zastupnici oba doma parlamenta – Bundestaga i Bundesrata, kao i dodatni predstavnici parlamentarnih stranaka.

Formiranje nove vlade

Angela Merkel se suočava s kompliciranim zadatkom formiranja nove vlade nakon saveznih izbora u toj zemlji, pošto njen dosadašnji koalicioni partner, socijaldemokrate, najavljuje da će preći u opoziciju, pa će ona sada razmotriti tročlanu alijansu sa dva nova partnera, što bi moglo potrajati sedmicama, ili čak mjesecima, navodi američka agencija.

Prema zvaničnim preliminarnim rezultatima, demokršćani Angele Merkel su na izborima osvojili 33 posto glasova, a prate ih socijaldemokrate sa 20,5 posto.

Na trećem mjestu nalazi se desničarska AfD)sa 12,6 posto glasova, a iza nje Slobodna demokratska partija sa 10,7 posto.

Ljevica je osvojila 9,2 posto, dok su Zeleni osvojili 8,9 posto glasova.

Izvor: Agencije