Oglasi

Merčep osuđen na pet i po godina zatvora

Ratni pomoćnik hrvatskog ministra unutarnjih poslova proglašen krivim za ratni zločin nad srpskim civilima 1991. godine.

7EBKC-48qnU

Ratni pomoćnik hrvatskog ministra unutarnjih poslova Tomislav Merčep u četvrtak je, nakon četverogodišnjeg suđenja na zagrebačkom Županijskom sudu, nepravomoćno proglašen krivim za ratni zločin nad srpskim civilima i osuđen na pet i pol godina zatvora.

Županijski sud u Zagrebu proglasio je Tomislava Merčepa krivim za to što na području Zagreba i Pakračke poljane kao faktički zapovjednik Pričuvne postrojbe nije spriječio pljačke, zlostavljanja i mučenja civila te je pristao na to da pripadnici postrojbe učine takve stvari, javlja reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Predsjednik sudskog vijeća Zdravko Majerović kazao je da je Merčep kriv jer pripadnike postrojbe, nad kojom je imao faktičku ovlast, nije spriječio u zločinima, dajući im time prešutno odobrenje za nedjela i u vrijeme dok nije bio na terenu, prenosi Hina. 

Predsjednik sudskog vijeća Zdravko Majerović izricanje presude najavio je za danas u 14 sati nakon što su prošlog tjedna tužitelj i Merčepov odvjetnik iznijeli završne govore.

Na kraju četverogodišnjeg suđenja, tužiteljstvo je zatražilo primjerenu kaznu za Merčepa zbog ozbiljnosti optužnice, dok je obrana tvrdila da ga treba osloboditi jer kazneno djelo nije dokazano.

Tužitelj Silvio Sušec smatrao je da je u dokaznom postupku nedvojbeno utvrđeno da je Merčep u svom postupanju ostvario sva obilježja kaznenog djela protiv civilnog stanovništva, što su, osim uvida u dokumentaciju, potvrdili i brojni svjedoci, među kojima su i preživjele žrtve zločina iz 1991. godine.

Iako nema dokaza da je Merčep bio formalni zapovjednik rezervne postrojbe MUP-a, čiji su pripadnici nezakonito uhićivali, pljačkali, zlostavljali i ubijali civile sa zagrebačkog, kutinskog i pakračkog područja, tužiteljstvo je smatralo kako je dokazano da je on bio faktički zapovjednik i nesporni autoritet.

Merčepov odvjetnik Marko Ujević kazao je u završnom govoru da na suđenju nije dokazana zapovjedna linija između Merčepa i zapovjednika na području Pakračke poljane, gdje je bio zatočen dio civila, pa se ne može izvesti zaključak da je Merčep bio faktički zapovjednik.

'Prešutno odobrenje'

Optužnica protiv Merčepa, koji se isprva teretio da je zapovijedao zločine, izmijenjena je prošlog srpnja, nakon više od tri i pol godine suđenja, pa je nakon toga očekivao presudu zbog optužbi da pripadnike postrojbe nad kojom je imao faktičku ovlast nije spriječio u zločinima.

Pripadnici te postrojbe, tvrde tužitelji, nisu bili podučeni o svojim obvezama koje proizlaze iz normi međunarodnog i humanitarnog ratnog prava, čime im je Merčep "dao prešutno odobrenje za takvo postupanje i za vrijeme dok nije bio na terenu".

Tužiteljstvo ga je teretilo da je znao za nezakonita postupanja postrojbe poznate kao "merčepovci", koja je tijekom rata bila smještena u Pakračkoj poljani i na Zagrebačkom velesajmu.

"Merčepovci" su navodno na kutinskom, pakračkom i zagrebačkom području nezakonito uhitili 52 osobe, od kojih su 43 ubili, tri se vode kao nestale, a šest ih je preživjelo mučenja i zlostavljanja.

Merčepa je prvobitna optužnica teretila da je od 8. listopada do sredine prosinca 1991. godine, kao zapovjednik Pričuvne postrojbe MUP-a, smještene u Pakračkoj poljani i dijelom u Zagrebu, u paviljonu na Zagrebačkom velesajmu, i kao savjetnik u MUP-u, osobno naređivao nezakonita lišavanja slobode, mučenja i ubojstva civila.

Optužen je i da je znao da njegovi podređeni nezakonito uhićuju, pljačkaju, zlostavljaju, muče i ubijaju civile, ali da nije ništa učinio da to spriječi i suzbije.

Među žrtvama su i tri člana porodice Zec (Mihajlo, Marija i njihova 12-godišnja kći Aleksandra) koji su ubijeni u noći sa 7. na 8. prosinca 1991. godine.

Proceduralne greške

Iako su pred istražnim sucem petorica "merčepovaca" priznali zločin i protiv njih je podignuta optužnica, zbog proceduralne pogreške - ispitivanja bez branitelja - nikada nisu kazneno odgovarali za taj zločin.

Merčepu se na teret stavljalo da je bio u Pakračkoj poljani kada je tamo dovedeno i mučeno barem osam civila, od kojih su trojica ubijena, a dvojica nestala.

Prema prvobitnoj optužnici, osobno je sudjelovao i u ispitivanju Đorđa Gunjevića, tadašnjega vladinog povjerenika za Pakrac, kojega su šest dana držali u zatočeništvu, mučili elektrošokovima, tukli i prisiljavali da pozdravlja uzvikom "Za dom spremni" te mu oduzeli 20.000 njemačkih maraka i 100.000 dinara.

Nakon svega, Merčep ga je pustio, uz objašnjenje da je bila riječ o pogrešci.

Prema zapovjednoj odgovornosti, Merčep je bio optužen i za zločine u Pakračkoj poljani za koje se već sudilo pripadnicima njegove postrojbe te za smrt 27 neidentificiranih osoba pogubljenih i pokopanih u grobištima na Velikom jarku, Malom gaju, Bujavici i južno od mjesta gdje su pripadnici Pričuvne postrojbe MUP-a bili smješteni u Pakračkoj poljani.

Merčep od početka postupka tvrdi da nije kriv, a poriče i da je zapovijedao postrojbom koja se nazivala njegovim imenom.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.