Mentalno zdravlje: Najteže slijedi tek nakon pandemije

Mišja rupa u koju su nas zbog najezde korona virusa satjerali nadležni organi, nije prijatno mjesto za boravak, a pesimisti među nama reći će i da će proći vremena i vremena dok ne budemo mogli bezbrižno preći pragove svojih domova.

Taj koktel policijskog sata, zabrane za mlađe i starije da ikako izađu iz kuće, fizičke i socijalne izolacije, straha od izloženosti korona virusu, koji nas negdje podmuklo vreba iz zasjede, te tjeskobe što sedmice valja provoditi u svojevrsnoj zatočenosti, tapkajući od zida do zida, mogu ostaviti ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje ljudi, naročito onih koji nikako ne mogu izaći napolje.

Na tu činjenicu ovih dana masovno upozoravaju i brojni psiholozi.

Napadi panike i anksioznost

Kako će se složiti mnogi, čak i oni koji inače nemaju apsolutno nikakvih psihičkih tegoba, mogu očekivati neželjene susrete sa napadima panike, izlete u anksioznost i slične doživljaje koji predstavljaju uobičajeve propratne reakcije na aktuelno stanje straha, izolovanosti i ograničenja kretanja.

„Osobe koje inače nemaju neke psihičke tegobe mogu se osjećati prepadnuto, konfuzno, ljutito, zbunjeno, tužno i slično. U pitanju su vanredne okolnosti koje su zaslužne za promjenu dnevne rutine. Velike su promjene i normalno je da imamo različite reakcije“, tvrdi Zvjezdana Jakić-Savić, članica Društva psihologa bh. entiteta Federacija BiH.

„Kako bi izbjegli neželjene reakcije, za sve ljude bi bilo dobro da kreiraju jednu novu dnevnu rutinu. Jasno je da smo sad svi na neki način izolovani, ali postoje razne mogućnosti druženja putem online platformi kako bi se ublažile posljedice“, dodala je.

Upravo iz tog razloga, u zemljama naše regije otvorene su mnoge online grupe kojima rukovode stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja. Mnogi od njih na društvenim mrežama su postavili svoje kontakte, kako bi im se oni kojima je potrebna pomoć, mogli obratiti i zatražiti stručne savjete.

Jedna od takvih je Sandra Bijelac, psihoonkolog i psihoterapeutkinja iz Beograda.

Ljudi preživjeli svašta

„U ovoj situaciji, moraju postojati varijacije raspoloženja kod svih osoba. Ovo već dugo traje, već smo u trećoj ili četvrtoj sedmici, kako gde, a mnogima je svaki dan isti. Može se očekivati da se u ovoj fazi počnu pojavljivati problemi funkcionisanja u kući i strah“, navodi ona.

Novi problem: Izliječeni nastavljaju s izolacijom

Vršilac dužnosti direktora Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu Milica Pejović Milovančević kaže da se naročita pažnja treba pokloniti onima koji su se oporavili od zaraze korona virusom, jer su oni naročito podložni mentalnim promjenama.

“Retko se pisalo o mentalnom zdravlju ljudi koji su prošli infekciju. Imamo neke informacije da ti ljudi nastavljaju sa samoizolacijom i nakon ozdravljenja. Očekujemo da će se posledice ove epidemije tek odraziti na mentalno zdravlje ljudi“, istakla je ona.

„Ovakva situacija generalno najteže padaju osobama koje pate od anskioznosti, paničnih napada i drugih poremećaja koji spadaju u anksiozne. Karakteristika ovih poremećaju su strah i nestabilnost, a sad su oni naša svakodnevnica. Prema mojim iskustvima, čini se da se psihijatrijski bolesnici koji su pod terapijama dobro nose sa nastalom situacijom. Problem su nedijagnostifikovana oboljenja i pojava neurotičnih reakcija u ovom trenutku, koji je očekivan za vanredne situacije“, dodaje.

Navodeći iskustva iz dosadašnjih kontakata sa osobama koje su počele osjećati psihičke smetnje, Bijelac tvrdi da je više onih mlađih.

„Mi smo kao narod na prostorima bivše Jugoslavije preživeli loše stvari. Ljudi koji su prošli kroz ratove i situacije u kojima su njihovi životi bili neposredno ugroženi, nekako su pripremljeniji za ovo stanje od mlađih generacija kojima smo mi nešto kao pričali, ili nismo pričali. Ljudi koji su preživeli ratove, bombardovanje i slične stvari, već imaju iskustvo, a mlađi se možda po prvi put susreću sa jednim ovakvim vanrednim okolnostima“, dodaje ona.

Strah od zaraze i zdravstvenog sistema

U Hrvatskoj, tamošnja Psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo uspostavili su mrežu telefonskih linija. Cilj mreže za krizno psihološko savjetovanje je ublažavanje stresnih reakcija, panike i straha kod hrvatskog stanovništva, kao i psihičkih posljedica uzrokovanih životnim promjenama uzrokovane virusom i potresom.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Na mnogim zvaničnim internetskim stranicama zdravstvenih ustanova postavljeni su tekstovi sa savjetima.

U Srbiji, otvoreno je sedam telefonskih linija namijenjenih za psihosocijalnu pomoć, a jedna od takvih je na Klinici za psihijatrijske bolesti Laza Lazarević u Beogradu koja je u devet dana, prema riječima dr. Ivane Stašević Karličić, primila preko 1.200 poziva iz svih dijelova Srbije, od ljudi koji osjećaju strah i strepnju, a koji se ne plaše samo bolesti, već i sposobnosti zdravstvenog sistema da im bude na usluzi ako za to bude potrebe.

Posebno mjesto u svoj ovoj priči su oni koji odranije osjećaju tegobe, a naročito oni sa težim problemima, u koje spada posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Takvih je na prostorima Balkana mnogo, onih čija su ratna iskustva izazvala psihičke smetnje.

Jedno od pitanja koja se mogu postaviti je – može li ova vanredna situacija u njihovom slučaju biti okidač za još veće probleme? Jakić-Savić tvrdi da može.

Okidač traumatskih iskustava

„Osobe koje pate od PTSP sindroma mogu ovu situaciju doživljavati kao okidač traumatskih iskustava u ratu. Treba napomenuti da i PTSP spada u grupu anksioznih poremećaja. Bitno je napominjati ovim osobama da sadašnja situacija jeste vanredna i krizna, ali i da je različita od one u ratnom periodu“, naglašava ona.

Bijelac kaže da se, prema njenim iskustvima, psihijatrijski bolesnici koji su pod terapijama dobro nose sa nastalom situacijom, ali da su problem nedijagnostifikovana oboljenja i pojava neurotičnih reakcija u ovom trenutku, koji je očekivan za vanredne situacije.

„Ljudi koji imaju PTSP i koji su ga prepoznali poslije ratova koje smo preživeli mi u bivšoj Jugoslaviji, oni koji su lečeni i takoreći već ‘ pokriveni’, oni će lake podneti situaciju u poređenju sa onim ljudima koji su se sa svojim problemima suočavali na neadekvatan način. To isto važi i za sve psihijatrijske bolesnike koji imaju ozbiljnu terapiju i koji su pokriveni adekvatnim socijalnim aktivnostima i porodičnom podrškom. Takvi se najmanje javljaju.

Zanemarivanje simptoma

Kao ljudi s Balkana, mi stigmatizujemo mentalno zdravlje i uopšte odlazak psihiterapeutu, pa smo zanemarivali i simptome koje ti ti ljudi imali i radnije. Postoje ti malo advertivni obrasci ponašanja, poput zloupotrebe narkotika, tableta… Takva ponašanja su donosila kratkotrajne efekte, ali i izazivale mnogo veće probleme na poslu, unutar porodice… Ti slučajevi su nešto što će biti veliki problem za sva društva. Tu imamo pojavu nasilja u porodici, ljudi koji glume heroje, koji se neadekvatno suočavaju sa realnošću, zato što nisu tretirni kada je trebalo“, kaže Bijelac.

Ona se, kao i mnogi drugi, plaši da su pandemija korona virusa i tjeskoba koja je posljedično preplavila stanovništvo, mogli predstvljati samo početak, te da bi se posljedice mentalnog ataka na ljude mogle početi osjećati tek poslije.

Kako je rekla i Ivana Stašević Karličić, „suzbinjanjem pandemije neće prestati problemi, već ih tek tada možemo očekivati, za šta se treba i spremati“.

Izvor: Agencije