Oglasi

Mektić za migrantsku krizu optužuje lokalne vlasti

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine kaže da je od početka godine do 24. juna u toj zemlji registrirano 10.595 ilegalnih migranata.
Mektić je ocijenio da je neprihvatljivo da se objekti za prihvatne centre iznajmljuju od privatnih osobaAl Jazeera

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić upozorio je u srijedu da ne postoje instrumenti kojima bi država efikasno odgovorila na aktuelnu migrantsku krizu, istakavši da Bosna i Hercegovina funkcionira na osnovu konsenzusa i koordinacije te da lokalne vlasti ne poštuju odluke viših organa.

"Smatram da ovako kako je Bosna i Hercegovina uređena i kako funkcionira mi nismo u stanju da se nosimo ni sa jednom, odnosno bilo kakvom ozbiljnom krizom", rekao je on na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Naveo je da ne bježi od odgovornosti, ali da nema instrumenata da se ono što je dogovoreno ispoštuje i realizira na lokalnom nivou.

Referirajući se na ključne prepreke u reagiranju na aktuelnu situaciju u vezi s ilegalnim migracijama, povukao je paralelu prema rješavanju tih pitanja u susjednim zemljama, gdje postoje centralizirani organi, koji donose odgovarajuće odluke, a koje se potom realiziraju na nižim nivoima vlasti.

EU neće finansirati kamp Vučjak

U tom kontekstu podsjetio je da lokalne vlasti ne žele ustupiti nijednu lokaciju gdje bi mogli biti smješteni migranti, ilustrirajući to odlukama općinskih vijeća, koja odbijaju mogućnost da prihvatni centri budu na njihovom području.

Naveo je da je Bosna i Hercegovina, u skladu s međunarodnim konvencijama, dužna osigurati smještaj migrantima, zdravstvenu zaštitu, ishranu i odgovarajuće higijenske uvjete.

U vezi s time značajni su zaključci sastanka održanog polovinom jula u Briselu, kojem su prisustvovali i predstavnici nižih nivoa vlasti, među kojima i premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.

Prema zaključcima s tog sastanka, trebalo je pristupiti osiguranju još jednog prihvatnog centra na području USK-a, s obzirom na to da su tada samoinicijativno počeli prebacivati migrante na lokaciju Vučjak, te osiguranju drugog / rezervnog prihvatnog centra u unutrašnjosti Bosne i Hercegovine, uz uvjet da ti objekti ne budu u privatnom vlasništvu, odnosno da budu u državnom.

Evropska unija već je tada eksplicitno dala do znanja da neće finansirati kamp Vučjak jer je to neuvjetan prostor, smješten na nekadašnjoj deponiji te predstavlja prijetnju za zdravlje ljudi.

'Neki zarađuju desetke hiljada eura'

Mektić je poručio da je rješenje problema u realizaciji tog dogovora, podsjećajući da je 10 miliona eura operativnih sredstava "na čekanju" zbog nepostojanja volje ili otpora na lokalnom nivou da se prihvatni centri za migrante stacioniraju na njihovom području (odluke Općinskog vijeća Vogošće u vezi s kasarnom u Semizovcu, Općinskog vijeća Doboj Istok...).

Ocijenio je neprihvatljivim da se objekti za prihvatne centre iznajmljuju od privatnih osoba, navodeći da nije moguće da se u Bosni i Hercegovini ne može identificirati jedan objekat koji bi se adaptirao za tu namjenu.

"Mi trenutno rentamo Biru, 'Sedru', 'Miral'. To su desetine hiljada eura i sve to se knjiži na teret Bosne i Hercegovine", rekao je, podsjećajući da je dosad više miliona eura uloženo u adaptaciju tih objekata.

Dodao je da su sada, nakon što USK nije ponudio lokaciju prema dogovoru iz Brisela, njemu iz tog kantona poslali ultimativno pismo da to bude Medeno Polje, na području Bosanskog Petrovca, iako je opet riječ o privatnom objektu, čiji je vlasnik isti čovjek koji je i vlasnik "Sedre", pitajući se: "Je li normalno da se njemu daje 80.000–90.000 eura mjesečno te da se, uz to, adaptiraju njegovi objekti?"

'Ko je i za šta odgovarao u ovoj državi?'

Prema Mektićevim riječima, identificirano je pet-šest lokacija koje bi mogle biti brzo adaptirane, ali nijedna lokalna zajednica nije dozvolila da se uđe u njih.

"Imamo situaciju da je Savjet ministara Bosne i Hercegovine donio odluku vezanu za jedan prostor u Velikoj Kladuši, a onda se sastane Općinsko vijeće Velike Kladuše i kaže: 'Poništavamo odluku Savjeta ministara BiH'", precizirao je.

Pozvao je USK da osigura lokaciju u državnom vlasništvu za smještaj migranata, ali i sve druge aktere u Bosni i Hercegovini da odgovore vlastitim obavezama.

Podsjetio je, istovremeno, na sve što je dosad urađeno, uključujući uspostavljanje nekoliko prihvatnih centara na prostoru USK-a: stari đački dom, bivši hotel "Sedra", Bira i "Miral", te projekt adaptacije kasarne u Hadžićima (Ušivak), azilantski centri u Delijašu i Salakovcu.

Da bi se situacija držala pod kontrolom, smatra da je neophodno poštivati odluke Operativnog štaba na državnom nivou, sa striktno određenim mjerama, nosiocima aktivnosti i rokom izvršenja te da je to put za rješenje aktuelne situacije.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s novom lokacijom za prihvatni centar i odgovornošću za novonastalu situaciju, potvrdio je da je identificirano nekoliko lokacija, ali da je izostalo razumijevanje na lokalnom nivou te da u Bosni i Hercegovini "ne postoji sistem odgovornosti – ko je i za šta odgovarao u ovoj državi?"

'Puljić je zlonamjerno instrumentaliziran'

Komentirajući upit u vezi s kritikama koje mu je uputio nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić, a koje se odnose na odgovornosti za migrantsku krizu i stanje na tom planu, naveo je kako smatra da je "kardinala Puljića neko zlonamjerno politički instrumentalizovao".

"Ne mogu da shvatim uopšte šta je [Puljić] htio da kaže. Mislim da se crkveni velikodostojnici u Bosni i Hercegovini trebaju baviti mnogo ozbiljnijim strateškim stvarima", dodao je.

Ranije je iznio podatak da je od početka godine do 24. juna u toj zemlji registrirano 10.595 ilegalnih migranata.

Od tog broja njih 9.919 iskazalo je namjeru za azil, a samo ih je 196 nakon toga podnijelo zahtjev za azil, ali se u toku postupka nisu pojavili. 

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.