Oglasi

Mehanizam i scenariji za predaju Trumpove vlasti

Donald Trump odbio se obavezati na miran prijenos vlasti ako izgubi na predstojećim predsjedničkim izborima.
Čini se da Trump ne vjeruje u nužnost slijeđenja duboko ukorijenjenih američkih tradicijaEPA

Američki predsjednik Donald Trump odbio se obavezati na miran prijenos vlasti ako izgubi na predstojećim predsjedničkim izborima, što je iznova izazvalo reakcije u obje stranke koje se natječu na izborima, Republikanskoj i Demokratskoj.

Historijski posmatrano, svijetu je poznat prizor američkih građana koji pred televizijskim ekranima čekaju vijest o tome da je pobjednički kandidat primio telefonski poziv od kandidata koji je izgubio, u kojem mu čestita na pobjedi te  zaželi njemu i Americi sve najbolje i napredak.

Čini se da Trump ne vjeruje u nužnost slijeđenja duboko ukorijenjenih američkih tradicija, jer se nije obavezao da će prihvatiti rezultate izbora i čestitati demokratskom kandidatu Joeu Bidenu, u slučaju da izgubi na izborima, kao što je to bila praksa tokom američke historije.

Po prvi put, predsjednik dovodi u sumnju legitimnost rezultata budućih izbora, što dovodi do podrivanja američke demokratije i izaziva krizu povjerenja u njezin sistem i političke procedure. Takva situacija nameće pitanja o stavu vojske u vezi s krizom ako do nje dođe.

Trump je izrazio želju da se što prije imenuje nova sutkinja iz reda konzervativaca koja će naslijediti pokojnu liberalnu sutkinju Ruth Ginsburg, kako bi se spriječilo da kriza u američkim predsjedničkim izborima dođe do Vrhovnog suda, kao što se dogodilo 2000. godine.

Al Jazeera u nastavku teksta, u formi pitanja i odgovora, iznosi scenarije za prijenos vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama te kakvu ulogu mogu imati

Kongres ili američki sudovi u slučaju da se izbori završe s proceduralnom krizom koja bi ometala određivanje pobjednika na izborima.

Je li se Amerika i ranije susretala sa krizama povezanim s izborima?

Da, Amerika se i ranije susretala s problemima proceduralne prirode kada su u pitanju izbori. Pojedini birači su bili spriječeni da dođu do glasačkih mjesta, izražavane su sumnje u legitimnost rezultata, dolazilo je do pravnih osporavanja, a glasači su bili prisiljeni stajati u dugim redovima.

Međutim, ni jedan od ovih slučajeva nije prouzrokovao krizu u pravom smislu, izuzev na izborima 2000. godine, kada je Vrhovni ustavni sud donio presudu koja je odlučila o rezultatima izbora na Floridi. Glasovi su ponovo prebrojavani, što je rezultiralo pobjedom republikanskog kandidata Georgea W. Busha na predsjedničkim izborima.

Zbog čega rastu strahovi da se sprema kriza oko rezultata predstojećih izbora?

Trump je ponovio svoje sumnje u postupak glasanja putem pošte, za koji se očekuje da će se koristiti u velikoj mjeri na predstojećim izborima. Također je  ponovio bojazan od namještanja izbornih rezultata ako se poveća broj birača koji glasaju putem pošte.

Širenje novog korona virusa potaknulo je mnoge države da se oslone na glasanje putem pošte, zbog straha od posljedica koje bi lično glasanje birača moglo imati na prijenos virusa i porast zaraze.

Trump se odbio obavezati da će priznati poraz i prihvatiti rezultate bez obzira kakvi oni bili na predsjedničkim izborima zakazanim za 3. novembar.

Kakav je Trumpov stav o mirnoj primopredaji vlasti?  

Tokom druge predsjedničke debate između Trumpa i Hillary Clinton na izborima 2016. godine, Trump se odbio obavezati na prihvatanje rezultata izbora i čestitanje pobjede svom protivniku ako izgubi u utrci.

Na pitanje dugogodišnjeg novinara Chrisa Wallacea: ''Je li spreman prihvatiti poraz u slučaju da izgubi?'', Trump je odgovorio, "Vidjet ćemo šta se može učiniti u ovom trenutku, ne mogu vam sada dati precizan odgovor."

 Na izborima 2016. godine glasanje poštom nije bilo zastupljeno u tolikoj mjeri, zbog čega nije postojala zabrinutost od falsificiranja izbornih rezultata.

Trump je ponovio isti stav prije nekoliko sedmica u razgovoru s istim novinarom Fox Newsa Chrisom Wallaceom, kada je priznao da ne voli poraz. "Nisam dobar gubitnik, ne volim trpjeti poraze. Ne gubim prečesto i ne volim gubiti", rekao je Trump, naglasivši unaprijed da neće prihvatiti rezultate.

Šta je s reakcijom Joea Bidena na Trumpov stav?

Biden je veoma brzo komentirao Trumpove izjave, rekavši: "U kojoj državi živimo?" "Govori najneracionalnije stvari. Ne znam šta bih rekao", dodao je. Biden je ranije upozorio na mogućnost da Trump ukrade predsjedničke izbore i dodao da je Trumpovo protivljenje glasanju putem pošte u vrijeme pandemije korona virusa dio njegovih napora da građanima uskrati pravo glasa.

Zašto Trump napada na glasanja putem pošte?

Trump je prije nekoliko sedmica na svom Twitter nalogu upozorio da bi proširivanje opsega dopisnog glasanja bilo loše za Republikansku stranku. Trump shvata da će glasanje poštom ići u prilog njegovom demokratskom suparniku Joeu Bidenu, stoga se obrušava na tu ideju.

Tradicionalno, siromašni i manjine ne sudjeluju značajno u uobičajenom ličnom glasanju, u poređenju s visokim postotkom većinski bijelih glasača.

Ove marginalizirane skupine u većim procentima glasaju za demokrate, a to je suština prigovora Trumpa i republikanaca, jer će dopisno glasanje uglavnom ići u prilog Demokratskoj stranci, kroz povećanje broja birača među manjinama i siromašnima.

Kakav je stav ustavotvoraca o političkoj ulozi oružanih snaga SAD-a u procesu političkog transfera vlasti?

Osnivači američke države bojali su se da će se vojska miješati u politički život, a ustav je ograničio bilo kakvu mogućnost da vojni časnici koji se ne biraju preuzmu kontrolu nad vlašću.

Ustav precizno definira odgovornosti izabranoga predsjednika, prije svega da je on vrhovni komandant oružanih snaga.

S druge strane, Amerikanci su uvjereni da njihovu vojsku ne pokreću unutarnji politički ili stranački hirovi.

Koja je uloga američke vojske u procesu transfera vlasti?

Ne postoji uloga vojske. Zakon je precizirao pozivanje na američke sudove sve do Vrhovnog ustavnog suda da se riješi bilo kakav spor oko pobjedničkog kandidata u slučaju da dođe do krize u postupku odvajanja i brojanja glasova ili ako kandidat ne prizna poraz.

Ustav nije dao nikakvu ulogu vojsci u procesu političke tranzicije. Umjesto toga, ustav je precizirao da ministar odbrane treba biti civilno lice. Također je lišio šefa generalštaba američke vojske bilo kakvih političkih ovlasti. Tu poziciju je učinio slabom, pa ga predsjednik može otpustiti tvitom ili telefonskim pozivom.Koji zakoni uređuju prijenos vlasti s jedne administracije na novu?

Postoji niz saveznih zakona koji reguliraju taj proces, od kojih su najvažniji zakoni o predsjedničkoj tranziciji iz 1963. broj (88-277), efikasnosti predsjedničkih tranzicija iz 1998. godine broj (100-398), predsjedničkoj tranziciji iz 2000. (106-293), kao i zakon o predsjedničkoj tranziciji prije izbora 2010. (111-283) i poboljšanja predsjedničkih tranzicija 2015. (114-136).

Ovi zakoni su osigurali formalne instrumente za olakšavanje procesa predsjedničkih tranzicija, uključujući osiguravanje pet miliona američkih dolara za podršku prijelaznom timu, pružanje obuke i mentorstva novim vladinim zaposlenicima i druge mjere za osiguravanje uredne tranzicije.

Kakav je stav čelnika Republikanske stranke o Trumpovim izjavama?

Čelnici Republikanske stranke, za koje se zna da su bliski s predsjednikom Trumpom, odbacili su Trumpove izjave u kojima se unaprijed iznose sumnje u rezultate izbora.

Vođa republikanske manjine u Predstavničkom domu SAD-a Kevin McCarthy rekao je: "Moramo nastaviti naprijed sa našim izborima... Ne trebamo ni u kom slučaju pomjeriti izbore sa datuma koji je zakazan."

U isto vrijeme, vođa republikanske većine u američkom Senatu Mitch McConnell naglasio je da "moramo imati povjerenja u sistem i procedure za predsjedničke izbore, stoga nema razloga za sumnju u njihove rezultate."

Republikanski senator Mitt Romney otišao je i dalje, rekavši da je izražavanje bilo kakvog oklijevanja oko provedbe onoga što je zajamčeno ustavom "nerazumno i neprihvatljivo".

"Miran prijenos vlasti je od temeljne važnosti za demokratiju, bez toga bismo bili poput Bjelorusije", napisao je u tvitu.

Kako Ustav SAD-a tretira pitanje odbijanja predsjednika da napusti funkciju?

Ustav se bavi načinima postupanja s predsjednikom koji odbija napustiti dužnost putem amandmana XX na Ustav, koji predviđa da "mandat predsjednika i potpredsjednika završava u podne 20. januara".

Jasne upute američkog zakona diktiraju alternativnu liniju. Ako novi predsjednik ne bude izabran, vlast privremeno prelazi predsjedniku Zastupničkog doma do održavanja novih izbora.

Šta ako dođe do krize u postupku odvajanja i brojanja glasova zbog koje se neće znati pobjednik?

Ovo je moguć scenarij, a neki komentatori dovode u pitanje sposobnost američke poštanske službe da u kratkom vremenskom periodu riješi pitanje miliona glasačkih listića.

U slučaju da se desi ovaj scenarij, mandat Donalda Trumpa završava u podne 20. januara, a Nancy Pelosi, kao predsjednica Zastupničkog doma, privremeno će preuzeti predsjedničku ulogu dok se ne postigne dogovor o provođenju novih izbora.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.