Mediji: Trumpa sada mnogo košta stavljanje MBS-a pod svoje okrilje

Jackson Diehl, u članku koji je objavio Washington Post, kaže da američkog predsjednika Donalda Trumpa sada mnogo košta to što je pod svoje okrilje  stavio saudijskog princa prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.

Dodaje da je Trump počinio jednu od najvećih grešaka u predsjedničkom mandatu u proljeće 2017. godine, kada je u naručje bezuvjetno primio Bin Salmana i usvojio njegov program i politiku snažnog suprotstavljanja Iranu.

Tri godine kasnije, dok se suočava s najvećom krizom, takav izbor ga skupo košta, navodi Diehl i dodaje da su, pored toga što je Trumpov spori odgovor na korona virus doprinio ubrzanju pada dionica i povećao nesigurnost u javnosti, previranja na tržištima pojačali i nesmotreni potezi saudijskog prijestolonasljednika u posljednje vrijeme.

Dionice su počele padati…

Diehl u članku kaže da je Bin Salman odlučio, suprotno savjetima svojih ministara, preplaviti tržišta jeftinom saudijskom naftom, što je dovelo do pada globalne cijene i ugrozilo naftnu industriju u Sjedinjenim Američkim Državama.

To je, bez sumnje, bio povod za telefonski razgovor Trumpa s Bin Salmanom u ponedjeljak, jer su dionice počele padati.

Prema autoru, lako je pretpostaviti da je predsjednikova poruka nalikovala javnoj izjavi Ministarstva energetike njegove zemlje, kojom se osuđuju pokušaji međunarodnih igrača da manipuliraju cijenama nafte.

Međutim, Bin Salmana nije bilo briga za ono što je Trump rekao.

U srijedu je saudijski ministar za naftu najavio još jedno veliko povećanje proizvodnje nafte, što je dovelo ponovnog pada vrijednost dionica.

Zatim je uslijedio raketni napad, za koji se vjeruje da ga je izvela milicija podržana od Irana, na bazu u Iraku, što je rezultiralo pogibijom i ranjavanjem američkih vojnika.

To je pokrenulo ciklus američkih zračnih napada i raketnih napada milicija te vratilo Trumpa na rub rata s Iranom.

Bin Salman nije kupio oružje

Autor napominje da je Trump već ranije tvrdoglavo branio Bin Salmana po pitanju brojnih avantura, među kojima su katastrofalni rat u Jemenu, neuspjela blokada države Katar i ubistvo saudijskog novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Velike saudijske kupovine američkog oružja koje je Bin Salman obećao Trumpu nisu se obistinile.

Umjesto toga, nagrada Trumpu od njegovog navodno velikog saveznika u trenutku najveće potrebe bilo je izazivanje nestabilnosti na američkim tržištima i ubijanje američkih vojnika, piše Diehl.

Dodaje da Saudijci tvrde da Bin Salman ne želi namjerno sabotirati odnose s Trumpom te kažu da se, zapravo, radi o svađi između saudijskog prijestolonasljednika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je odbio pristati na saudijski prijedlog o smanjenju proizvodnje nafte kako bi se cijene stabilizirale, zbog čega je Saudi Aramco ubacivao više nafte na tržište kako bi snizili cijene.

Autor dodaje da je Trump nekada ranije, u jednom od svojih prvih poduhvata u vanjskoj politici, postavio oglas u New York Timesu 1987. godine u kojem je skrenuo pažnju na “zemlje čije je postojanje u rukama Sjedinjenih Američkih Država”, između ostalog i Saudijske Arabije.

Zaštita brodova i tankera

Napisao je kako se svijet smije “američkim političarima dok štitimo brodove koje ne posjedujemo, dok nose naftu koja nam ne treba,  a namijenjena je saveznicima koji nam neće pomoći”.

Diehl objašnjava da Saudijska Arabija i dalje ovisi o SAD-u kada je u pitanju njen opstanak i da američki ratni brodovi još uvijek štite tankere koji u vodama Zaljeva prevoze saudijsku naftu, iako je Sjedinjenim Američkim Državama potrebno znatno manje uvezene nafte nego što je to bio slučaj 1987. godine.

Na kraju piše da je Trump poslao hiljade svojih vojnika da brane saudijska naftna polja od iranskih napada, ali da je ostao neobično pasivan kada je Bin Salman u više navrata radio protiv američkih interesa.

Izvor: Al Jazeera i agencije