Oglasi

Mediji : Trump i Grenland, priča o predsjedniku i otoku s blagom

The New York Times kritizira način na koji američki predsjednik tretira pitanje danskog otoka Grenlanda.
Trump nije jedini američki predsjednik koji je pokušao kupiti GrenlandReuters

U uvodniku američkog lista The New York Times kritizira se način na koji američki predsjednik Donald Trump tretira pitanje danskog otoka Grenlanda.

Američki predsjednik je izjavio kako je zainteresiran za kupovinu ovog otoka kao da se radi o jednom od njegovih poslova s nekretninama, a potom je otkazao svoju posjetu Danskoj jer ne podnosi da njegov zahtjev bude odbijen, nakon što je bivša danska premijerka Helle Thorning-Schmidt na Twitteru sarkastično upitala: „Radi li se slučajno o nekoj šali?“.

List sumira kako je ovo jedna od najupečatljivijih predstava američkog predsjednika koji gotovo svakodnevno osmišljava nove načine da zadivi, izazove nezadovoljstvo i razbjesni.

I pored toga, list smatra da bi za Ameriku posjedovanje Grenlanda bila dobra stvar, budući da je otok riznica rijetkih metala, što je kategorija kojom sve više dominira Kina. Također, otok je značajan i za nacionalnu sigurnost Amerike koja na krajnjoj sjeverozapadnoj obali ovog otoka ima važnu zračnu bazu i luku Thule, iz koje se upravlja dodatnim vojnim instalacijama na otoku. Kina je nekoliko puta pokušala ući na otok, ali Danska nije popuštala.

Trump nije jedini američki predsjednik koji je pokušao kupiti Grenland, piše list. Prije njega je to probavao učiniti i Harry Truman 1946. godine, ali je ponuda odbijena. Raniji američki predsjednici već dolazili do tuđih teritorija kupovinom. Thomas Jefferson je kupio Louisianu od Francuske 1803. godine, a Andrew Johnson Aljasku od Rusije 1867. Amerika je već kupovala i od Danske, jer je Woodrow Wilson 1917. godine kupio Zapadnu Dansku Indiju koja je preimenovana u Djevičanske otoke.

"Gadni" odgovor

Dakle, predsjednik Trump bi ostvario historijski podvig ako prisvoji Grenland. Međutim, Sjedinjene Američke Države ne moraju posjedovati otok kako bi sačuvali svoju veliku vojnu bazu na toj teritoriji. Još važnija stvar, svijet u kojem su velike sile smatrale da je njihova civilizacijska misija osvajanje ili kupnja teritorija i kolonija odavno je nestao, o čemu svjedoči i bura koja se digla zbog ruskog preuzimanja kontrole nad ukrajinskim poluotokom Krimom 2014. godine.

List je kritizirao Trumpov odgovor na saopćenje aktualne premijerke Mette Frederiksen da Grenland nije na prodaju. Njen odgovor na ovu inicijativu je nazvao „gadnim“, te rekao: „Na ovaj način se ne razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama. Bar dok sam ja na vlasti“.

Njegov pristup nema ništa s realnom politikom, već se radi o gruboj i ponižavajućoj poslovnoj viziji svijeta prema kojoj kupovina autonomne teritorije koju naseljava 56.000 nije ništa više od „velikog posla s nekretninama“, piše list. Prema Trumpovom mišljenju, Danska je trebala pozdraviti ovaj dogovor jer je Grenland izvlačio 700 miliona dolara godišnje u vidu danskih subvencija.

List zaključuje kako se cijela stvar pretvorila u zaprepaštenje, a u Danskoj i Grenlandu u ogorčenje, kada je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država svojevoljno pokazao neznanje o načinu na koji svijet funkcionira, tretirajući ovu teritoriju i njegov nezavisni narod kao robu i pokretnu imovinu, kao i svoju spremnost da pokvari odnose sa starim saveznikom zbog bezvezne ljutnje.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.