Mediji: Sirija ni u 2019. godini neće biti mirna

U Siriji se sukobljavaju interesi mnogih sila (EPA)

Sirija ni u 2019. godini neće biti mirna zemlja, piše Deutsche Welle i ocjenjuje da će se interesi stranih sila u toj zemlji i dalje sudarati.

DW podsjeća da je sirijska Vlada, uz podršku Rusije i iranskih paravojnih grupa, vratila kontrolu nad gotovo cijelom zemljom, ali ocjenjuje da je teško da je neki konflikt kao sirijski privlačio toliko stranih sila.

“Njihovi interesi će se dalje sudarati”, piše u tekstu, koji potpisuje Kersten Knipp.

Predsjednik SAD-a Donald Trump je prije praznika objavio da će se trupe njegove zemlje povući iz Sirije, ali je izgleda u međuvremenu pomalo revidirao svoje planove.

To je prvi prenio republikanski senator Lindsey Graham, nakon razgovora s predsjednikom posljednjih dana prošle godine.

Turska želi proširiti utjecaj

Trump je kasnije pojasnio da tobože nikada nije ni rekao da će povlačenje iz Sirije biti brzo.

Kako je tada rekao Graham, Kurde na sjeveru Sirije ne treba prepustiti na milost i nemilost Turske, čiji je predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio intervenciju.

“Ako napustimo Kurde i oni budu žrtve pokolja, ko će nam pomagati ubuduće? Želim voditi rat u neprijateljskom dvorištu, ne u našem. Zato nam trebaju snage u Iraku, Siriji i Afganistanu još određeno vreme”, kazao je senator.

Premda 2.000 američkih vojnika i dalje ostaju prisutno, jasno je da se klatno utjecaja pomjera, navodi DW.

Turska je zainteresirana da proširi utjecaj, prije svega, na sjeveru zemlje, u kurdskoj autonomnoj oblasti.

Kurdi su već, bojeći se odlaska Amerikanaca, zatražili pomoć i od zvaničnog Damaska.

Rusija će se koncentrirati na odabrane teritorije, posebno na luku u Tartusu.

Brutalne akcije sirijske Vlade

Nejasno je koliko će Moskva učestvovati u daljoj borbi protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant, koja je skoro pobijeđena, ali i dalje sposobna napadima uzdrmavati Siriju.

Iran će, pak, svim snagama pokušati proširiti svoj utjecaj oko Damaska, ali i povećati prisustvo na Golanskim visoravnima ka Izraelu.

Otvoreno je i kako će Izrael reagirati na novonastalo stanje.

Posljednji zračni udari na okolinu Damaska koje je izvela izraelska avijacija ciljali su, prije svega, iranske snage i s njima povezani libanski Hezbollah.

Također je otvoreno kako će se režim Bashara al-Assada ophoditi s paravojskama i njihovim borcima na koje se do sada oslanjala.

Hiljade pripadnika iranske Revolucionarne garde, kao i pripadnici iračkih i afganistanskih paravojnih jedinica te Hezbollaha godinama se bore na strani Assada.

Za to vrijeme Vlada u Damasku je mogla uvidjeti da joj se, uz podršku takvih saveznika, uvijek isplati da bude brutalna, kaže Bente Scheller, šefica ureda fondacije “Heinrich Boll” u Bejrutu.

Idlib u očekivanju ofanzive

“Sirijska Vlada ni ubuduće neće vidjeti potrebu da pregovara, jer je uvjerena da je na kursu pobjede.”

To bi, prije svega, trebalo važi za provinciju Idlib.

U toj regiji, koji opsjeda sirijska vojska, živi dva do tri miliona ljudi.

Prema procjeni Ujedinjenih naroda, čak 99 posto njih su civili.

Ali, tamo se nalaze i brojne pobunjeničke grupe koje su se sklonile u tu regiju, među njima su neke od najmoćnijih.

Uprkos prijetanjama Assada, za sada nema velike ofanzive na sam grad.

Prvobitno se Turska ponudila da posreduje i razoruža pobunjeničke trupe u Idlibu, ali to nije dalo uspjeha. jer režim ovim borcima nije ponudio nikakvu protivuslugu, podsjeća Scheller.

“Zašto bi se odrekli nečega bez da zauzvrat dobiju nešto drugo, recimo jamstvo da će ih tako nenaoružane pustiti iz grada ili im dati amnestiju?”

‘Rusija namjerno napadala civile’

Stoga, kako očekuje Scheller, kriza u Idlibu će još dugo trajati, baš kao i u cijeloj Siriji.

Upravo to situaciju u Idlibu i za Evropu čini brizantnom.

Rusija, kako se navodi u jednom komentaru Al Jazeere, u sirijskoj krizi je uvijek iz rukava vadila izbjegličku kartu.

“Rusija namjerno napadala civile u područjima pod kontrolom opozicije kako bi pokrenula izbeglički val u smjeru Turske i Evrope. Time želi da prinudi te zemlje da ponovo razmisle o njihovoj podršci naoružanim opozicionim snagama”, tumači se u tom komentaru, a prenosi DW.

Rusija je time imala moćnu polugu u svojoj ruci: izbjeglička kretanja prema Evropi su znatno izmijenila političku sliku kontinenta.

U gotovo svim zemljama su desničarske stranke ušle u parlamente.

No, kojim god sredstvima sirijska Vlada i njeni ruski protektori pokušali kontrolirati Idlib, Sirija politički neće biti zemlja koja je bila do izbijanja pobune 2011. godine.

Teheran uložio 30 milijardi dolara

Za to će se pobrinuti upravo druga zaštitna sila Sirije – Iran.

Prema jednom izvještaju američkog časopisa Foreign Policy, više od 2.000 iranskih vojnika je poginulo u borbama u Siriji.

Osim toga, Iran je uložio do 30 milijardi dolara u borbe u Siriji.

Stoga Teheran sigurno neće pokleknuti pred međunarodnim pritiskom da se povuče iz Sirije.

“Nakon tako masivnih investicija, Iran je odlučan da ubere dugoročne strateške prednosti – čak i ako to kratkoročno zahtijeva dalje gubitke ljudskih života i troškove”, piše časopis.

Ta strategija će, posebno kada se i ako Amerikanci definitivno povuku, dovesti do napetosti u regiji, očekuje Scheller.

Izraelu smatra iransko prisustvo

Izrael u napredovanju Irana vidi ugrožavanje nacionalne sigurnosti.

“Iako je bilo upozorenja, a Izrael vojnim djelovanjem pokazao da neće tolerirati iransko prisustvo, to iransko prisustvo se učvrstilo. Također se može primijetiti veći iranski angažman u ljudstvu u poređenju s ranijim periodom”, kaže Scheller.

Rat u Siriji je u pogledu nacionalnog nivoa možda velikim dijelom već odlučen, ali međunarodna dimenzija je i dalje otvorena.

Upravo zbog te međunarodne dimenzije, Sirija ni u 2019. godini neće biti mirna zemlja, zaključuje se u tekstu Deutsche Wellea.

Izvor: Agencije