Mediji: Kučan u Srbiji prijavljen za navodni ratni zločin

Nakon što je Slovenija stekla nezavisnost, Kučan je postao njen prvi predsjednik i na toj dužnosti ostao dva mandata (EPA)

Tužilaštvu za ratne zločine Srbije podnesena je kaznena prijava protiv bivšeg slovenskog predsjednika Milana Kučana, za kojeg podnositelj prijave tvrdi da je navodno počinio ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, ali i genocid u ljeto 1991. godine, piše Politika.

Kaznenu prijavu je podnio odvjetnik Dušan Bratić, za kojeg beogradski dnevnik navodi kako istražuje zločine nad pripadnicima bivše JNA i civilima tokom ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog stoljeća.

Osim Kučana, kaznenom prijavom su obuhvaćeni i Janez Slapar, koji je u sporno vrijeme bio načelnik stožera Teritorijalne obrane Slovenje, potom Franc Anderlič, koji je zapovijedao jednom od organizacijskih jedinica slovenske Teritorijalne obrane, te još tri osobe za koje se tvrdi kako su “neposredni izvršioci zločina”.

Njima se, prema pisanju Politike, na teret stavlja da su kršili pravila međunarodnog prava iz Ženevske konvencije za vrijeme oružanog sukoba, koji je trajao od 27. lipnja do 7. srpnja 1991. na teritoriju Slovenije, između pripadnika tadašnje Jugoslovenske narodne armije i savezne milicije na jednoj strani, te oružanih sastava Teritorijalne obrane Slovenije i drugih formacija na drugoj strani.

U prijavi se navodi da je “grupa pripadnika TO Slovenije, 29. juna 1991. godine, u mestu Skofje, u neposrednoj blizini istoimenog graničnog prelaza između tadašnje SFRJ i Italije, u vreme primene Sporazuma o prekidu vatre između strana u oružanom sukobu, otvorila vatru iz automatskih pušaka na kolonu sastavljenu od pet terenskih vozila JNA”.

Predsjednik u dva mandata

Odvjetnik Bratić navodi kako je “Kučan tada bio predsednik Slovenije i imao efektivnu komandnu vlast nad svim oružanim formacijama, pa ulazi u red glavnih ratnih zločinaca u razbijanju Jugoslavije”.

“Kučan ne samo da nije preduzeo ništa da se kazne izvršioci, već je podsticao na izršenje ratnih zločina, pa su do 8. jula 1991. izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu, među kojima su i žene i deca pripadnika JNA, ranjenici, sanitetsko osoblje, zarobljenici, vojnici koji su položili oružje”, kaže Bratić.

Kučan je pred raspad Jugoslavije bio na čelu Saveza komunista Slovenije, te od 1990. godine i predsjednik Predsjedništva Slovenije, tada još jugoslavenske republike.

Nakon što je Slovenija stekla neovisnost, postao je njezin prvi predsjednik i na toj dužnosti ostao dva mandata, sve do 2002. godine kad ga je na mjestu slovenskog predsjednika naslijedio Janez Drnovšek.

Izvor: Agencije