Medijska slika: Francuska se priprema za novu krizu – ekonomsku

'Le Monde' prenosi kako će zabrana kretanja u Francuskoj biti produžena i poslije 15. aprila (EPA)

U jeku zdravstvene katastrofe, kada krivulja epidemije od korona virusa počinje da najavljuje više od 11.000 preminulih, Francuska pokušava da se pripremi za jednu drugu katastrofu – ekonomsku.

Pariski dnevnik Le Monde prenosi da će zabrana kretanja u Francuskoj biti produžena i posle 15. aprila, kada ističe četvrta nedelja ove mere.

List, takođe, prenosi saopštenje Jelisejske palate da će se predsednik Emanuel Makron obratiti javnosti u ponedeljak uveče, da bi predstavio nove mere u funkciji borbe protiv epidemije.

Le Monde objavljuje tekst o odluci Vlade da se u borbi protiv širenja zaraze posluži i numeričkim praćenjem stanovništva preko geo-lokalizacije mobilnog telefona, iako se tome mnogi protive.

Nedeljnik L’Express objavljuje uvodnik pod naslovom “Iskušenje patriotik akta” (aluzija na meru američke administracije posle atentata 11. septembra 2001. godine, kojom su znatno bile sužene slobode građana zagarantovane Ustavom).

“Korona virus predstavlja zdravstvenu i ekonomsku katastrofu. Da li će predstavljati i katastrofu za naše pravo na privatni život?”, pita autor.

Zemlja je ušla u recesiju

Konstatuje da je, za sada, sve prihvatljivo, jer mere omogućavaju, na primer, da budu detektovana masovna pomeranja stanovništva za vreme epidemije, kao što je to bio slučaj polovinom marta, kada su Parižani masovno napuštali grad.

“Situacija je, međutim, dovoljno zabrinjavajuća, kao ona koja je izazvala Eduarda Snoudena da reaguje i otkrije špijunske aktivnosti američke Nacionalne agencije za bezbednost”, zaključuje uvodničar L'Expressa.

“Virus bi mogao da navede [političke] lidere da još više nadziru svoje sugrađane. Evropljani [EU] od pre dve godine imaju zakone koji veoma dobro štite privatni život građana… Ova epidemija je ta koja je po prvi put stavila te zakone na iskušenje.”

Svi francuski mediji prenose depešu nacionalne agencije AFP: Centralna banka registrovala je pad od šest odsto ukupnog društvenog proizvoda; Francuska je, prema tome, ušla u recesiju.

Levičarski dnevnik L'Humanite, nekada organ Komunističke partije Francuske, najavljuje (u broju od 9. aprila) na prvoj strani temu: “Posledice zdravstvene krize: svakom drugom ljudskom biću preti siromaštvo”.

List prenosi procene iz najnovijeg izveštaja nevladine organizacije Oxfam, po kojima će, zbog epidemije, u bedu dospeti dodatnih pola milijarde ljudi na svetu.

Spas u ‘pola radnog vremena’

“Francuska ulazi u najdublju recesiju od 1945. godine”, izveštava L'Humanite prenoseći ocenu Organizacije za ekonomski razvoj i saradnju (OCDE), po kojoj stanje može dodatno da se pogorša ukoliko dođe do pada izvoza zbog pada spoljne potražnje.

U utorak je Ministarstvo rada potvrdilo da je za sada 5,8 miliona zaposlenih prešlo na “pola radnog vremena”, a da troškove održavanja zaposlenih u radnom odnosu pokriva država.

Na istu temu direktorka Evropske centralne banke (ECB) Kristine Lagarde jutros je za radiostanicu francuskog javnog servisa Radio France Inter izjavila da ekonomija može da se uporedi sa sportistom koji je sada, u vreme epidemije, prinuđen da sedi zatvoren kod kuće.

“Najvažnije je da omogućimo tom sportisti visokog nivoa da održi svoju kondiciju”, rekla je Lagard i dodala da je za sada neophodno da se ekonomija drži “pod staklenim zvonom”.

Podsetila je da je mera pola radnog vremena, subvencioniranog od države, dala odlične rezultate u vreme dužničke krize 2008-09. godine.

“Mere koje preduzimamo da pomognemo tom zatvorenom sportisti su mere koje su, pre svega, namenjene malim i srednjim preduzećima”, rekla je Lagard, naglašavajući da ECB usko sarađuje sa 19 centralnih banaka država evrozone.

Rekla je da je za refinansiranje projekata malih i srednjih preduzeća i pojedinačnih preduzetnika ECB spremna da učestvuje sa tri milijarde evra.

‘Trajat će koliko bude moralo’

Na pitanje novinara France Intera šta će se desiti sa zemljama velikim dužnicima, kao Grčka, na primer, Lagard je rekla da Grčka sada nije u opasnosti od bankrota, a da bi ECB, ako bi primetila bilo gde kakvu nestabilnost, odmah reagovala “odgovarajućim merama”.

Na pitanje da li je moguće zamisliti da, kako neki predlažu, svi dugovi budu poništeni, odgovorila je da je za nju “to nezamislivo” te poručila da su banke evrozone “stabilne”.

“Ovo će trajati koliko bude moralo da traje”, zaključila je direktorka ECB-a, podsetivši da svakih 15 dana dodatne ekonomske ne-aktivnosti i zabrane kretanja snižavaju ukupni godišnji društveni proizvod (BDP) za jedan odsto.

Na pitanje da li treba razmišljati o promeni ekonomskog modela, Lagarde je, ne ulazeći u detalje, nagovestila da će se evrozona “interesovati za sisteme socijalne zaštite”.

Nije dala određeniji odgovor na pitanje novinara da li će “i ovoga puta cenu krize platiti isključivo građani”.

Šta nas čeka u ekonomskoj budućnosti?

Na ovu temu L'Humanité donosi seriju analiza, čiji autori poručuju da ne treba čekati kraj krize da bi se gradio poredak posle krize; da treba vratiti takse na bogatstvo, koje je ukinula administracija predsednika Makrona; da treba pozvati na odgovornost one koji su sprovodili neoliberalnu politiku i podvrgli tržišnim zakonima sferu javnih delatnosti, uključujući zdravstvo.

U isto vreme analitičar dnevnika desnog centra l'Opinion poručuje: “Uvek se treba čuvati onih koji obećavaju novi svet, kao, uostalom, i onih koji preterano kritikuju prošlost”.

Isti autor ocenjuje da je “vrlo verovatno da se sutrašnji svet [onaj posle krize] neće mnogo razlikovati od današnjeg” i da se “rešenja za izlazak iz ove katastrofe neće mnogo razlikovati od ranijih”.

Strah od nestašice lijekova

Francuzi svako veče aplaudiraju svojim lekarima i celokupnom medicinskom osoblju koji se bore za živote obolelih u teškim uslovima.

Svi dnevnici već su pisali o tome da strateške rezerve maski nisu obnavljane od 2013. godine, da domaći proizvođači sada proizvode nedeljno oko sedam miliona zaštitnih medicinskih maski, dok dnevne potrebe iznose oko šest miliona.

Dnevnik Le Figaro na svom portalu prenosi da sada nedostaju i zaštitne bluze i da mnogi lekari šalju svojim saradnicima i medicinskim sestrama kako da ih sami brzo skroje i sašiju.

Le Figaro u današnjem izdanju donosi tekst pod naslovom “Opasnost od nestašice osnovnih lekova u zalihama”.

Lekarka Lor Seres iz pariske bolnice Pitie Salpetrier svedoči da se sve češće pribegava zamenama za lekove koji su do sada upotrebljavani i postavlja pitanje: “Šta će biti ako počnu da manjkaju i zamene u zalihama?”

Neurolog Sofi Kroazie svedoči da ovo stvara veliki dodatni stres lekarima i medicinskom osoblju, jer treba biti siguran da će doze koje prepisuju davati očekivani efekat kakav su davali lekovi koje su obično davali.

Lokalni dnevnik Ouest France izveštava da je imao uvid u videosastanak psihologa koji daju podršku fizički i mentalno iscrpljenom medicinskom osoblju.

Mogu li svi ti ljudi da izdrže herojstvo?

‘Heroj je onaj koji nikada ne popusti’

U tekstu “U [državnim univerzitetskim] bolnicama skrivena teskoba heroja” opisuje se teška situacija u Alzasu, na istoku zemlje, gde se, pored pariske oblasti, nalazi još uvek najveće žarište epidemije još od početka marta.

Osoblje univerzitetske bolnice u Strazburu (Strasbourg), a pogotovu u Kolmaru (Colmar) i Miluzu (Mulhouse), prošlo je kroz strahovite stresove i teškoće zbog masovne zaraze korona virusom, koja se među njima raširila i odnela živote kolega.

Zbog manjka mesta u bolnicama i respiratora, u najtežem periodu, početkom marta tokom dve nedelje, na mašine su priključivali samo pacijente za koje su procenjivali da imaju najveće šanse da prežive.

Ostalima nisu mogli da pomognu.

Sada su oformljene posebne ekipe psihijatara i psihologa koje im ukazuju pomoć.

Psihijatri izveštavaju da su mnogi među medicinskim osobljem depresivni, imaju košmare, pate od potištenosti.

“Heroj je onaj koji nikada ne popusti”, kaže psihološkinja Natali Preto iz bolnice u Lionu, aludirajući na rečenicu koju je izgovorio predsednik Makron, i dodaje: “Posle ovog pretvaranja u heroje, kako da priznaju da kao svi smrtnici imaju svoje strahove i svoju teskobu?”

‘Ko će da me zamijeni?’

Pariski Liberation, dnevni list orijentisan ka levom centru i socijalnim temama, donosi svaki dan svoju redovnu rubriku “Pogled iz bolnice”, potpisanu pseudonimom Žan Pol Mari – iz pera jednog lekara u hitnoj pomoći.

U današnjem broju opisuje atmosferu u laboratorijskom centru u koji redovno dolaze lekari i sestre i ostalo medicinsko osoblje da se testiraju.

“Ovo smeće od virusa kao da stalno menja lice, kao da ima više virusa u jednom”, besni medicinski “brat” Žerar, očekujući svoj rezultat.

Jedan lekar je zadovoljan – “negativan je”.

Drugi, koji dolazi iz odelenja za reanimaciju, ne može da podnese šta se dešava – pozitivan je i očajno viče: “Ko će da me zameni, ko će? Vraćam se na posao. Nema ko da me zameni!”.

“Ne mogu da prihvate stvarnost”, zaključuje autor. “[Za njih] oni su oni koji leče. Ne mogu oni da budu žrtve virusa – tu su da leče ljude. Misle da nemaju pravo da budu bolesni.”

Izvor: Al Jazeera