Oglasi

McAllister za AJB: EU svjesna neprijateljskih aktivnosti Rusije na Zapadnom Balkanu

Zapadni Balkan je na vrhu agende Evropske unije, Srbija i Crna Gora su predvodnice, kaže njemački političar.
Normalizacija odnosa bi donijela dobro ljudima u Srbiji i na Kosovu, a također bi bila esencijalna za održavanje mira i stabilnosti u regiji, tvrdi McAllisterEPA

Njemački političar David McAllister je predsjednik Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta i član je Kršćansko-demokratske Unije (CDU) kancelarke Angele Merkel.

Rođen je u Berlinu, a Nijemac je škotskog porijekla, čiji je otac bio kapetan u britanskoj vojsci. Prije nego što je nastavio svoju političku karijeru u Evropskom parlamentu, McAllister je od 2010. do 2013. bio premijer Donje Saksonije.

McAllister, koji je i izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju, za Al Jazeeru govori novoj Strategiji Evropske unije za Zapadni Balkan, eurointegracijama zemalja regije i utjecaju Rusije na ovim prostorima.

  • Evropska komisija je objavila Strategiju za Zapadni Balkan. Dok neki na nju gledaju kao na 'historijsku šansu' za zemlje regije, drugi tvrde da se njom neke zemlje, kao što su Srbija i Crna Gora, neopravdano favoriziraju. Kako vi gledate na ovu Strategiju, šta su njeni ciljevi?

- Strategija proširenja je inteligentan dokument koji gleda ka naprijed. Izdvaja prioritete i područja zajedničke saradnje i ukazuje na specifične izazove s kojim se susreće Zapadni Balkan. To se posebno odnosi na potrebu za fundamentalnim reformama i dobrosusjedskim odnosima. Kredibilna perspektiva za proširenje EU-a zahtijeva konstantne napore i nepovratne reforme. Progres na putu ka EU je cilj i proces zasnovan na zaslugama. On ovisi o konkretnim rezultatima koje je svaka zemlja ostvarila. Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je identificirao Srbiju i Crnu Goru kao predvodnike. Slažem se sa njegovom procjenom, imajući u vidu da su samo te dvije zemlje u regiji započele pregovore o članstvu u EU.

  • Da li je pametno postavljati rokove kada je u pitanju eurointegracija zemalja regije?

- Pristup Evropskoj uniji u najboljem slučaju će se desiti 2025. godine. Tačan datum ovisi o brzini provođenja reformi i usklađivanju zakonodavstva određene zemlje s onim Evropske unije. U praksi to znači da zemlja mora ispuniti kriterije koje je EU postavila u svih 35 poglavlja, prije nego što se pregovori na određenom polju finaliziraju.

  • Ovih dana se mnogo polemiziralo o poziciji Kosova u Strategiji, neki analitičari tvrde da je ono zapostavljeno. Kakva je zapravo pozicija Kosova u ovom dokumentu?

- Strategija proširenja je jasna kada je u pitanju šansa Kosova za održiv napredak kroz implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanja. Pružena je prilika da Kosovo napreduje na svom evropskom putu kada to budu dozvoljavale objektivne okolnosti.

  • Pojavila se informacija da grupa od 12 država članica EU-a želi da zapadnobalkanska šetorka učestvuje na godišnjim samitima Unije i prije nego što se priključe Uniji. Kako vi gledate na ovaj prijedlog?

- Samit zemalja zapadnog Balkana i EU-a 17. maja u Sofiji šalje pravi signal. Važno je da se vođe EU-a nastave sa svojim zapadnobalkanskim kolegama ulagati napore i pored samita. Format te saradnje bi trebao biti predmet diskusije u Vijeću.

  • Zatraženo je i da zvaničnici EU-a mnogo češće posjećuju Zapadni Balkan. Nedavno su i demokrati u Vanjskopolitičkom odboru Senata SAD-a pozvali visoke američke zvaničnike da češće posjećuju Srbiju zbog ruskog utjecaja. Posvećuje li međunarodna zajednica dovoljno pažnje zemljama Zapadnog Balkana?

- Zapadni Balkan je na vrhu agende Evropske unije. Evropska komisija je prezentirala Strategiju proširenja 6. februara, a prezentirat će pojedinačne izvještaje za zemlje 17. aprila. Samit EU-a i zemalja zapadnog Balkana će biti održan 17. maja u Sofiji. Štaviše, predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani i odgovorni komesar, Johannes Hahn su već posjetili regiju, dok će predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker i komesarka Federica Mogherini to uraditi u narednim sedmicama. Također, cilj važnih inicijativa kao što je Berlinski proces je da se revitaliziraju multilateralne veze između Zapadnog Balkana i članica Evropske unije, te da se poboljša regionalna saradnja.

  • Kako vi gledate na utjecaj Rusije u regiji?

- Ruska vlada se zvanično ne protivi aspiracijama zemalja Zapadnog Balkana da postanu članice Evropske unije. Gradeći na bliskim historijskim vezama, Moskva pokušava da iskoristi političke i ekonomske probleme kako bi proširila svoj utjecaj i kako bi potencijalno potkopala stabilnost regije. Evropska unija je svjesna neprijateljskih i propagandnih aktivnosti Rusije u našim zemljama ali i na Zapadnom Balkanu.

  • Vi ste izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju. Kada očekujete konačno rješenje spora između Kosova i Srbije, da li ove godine, kako je kazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, može doći do historijskog sporazuma ove dvije zemlje?

- Iskreno se nadam. Interni dijalog u Srbiji o budućnosti odnosa s Kosovo je vrlo važan. Normalizacija odnosa bi donijela dobro ljudima u Srbiji i na Kosovu, a također bi bila esencijalna za održavanje mira i stabilnosti u regiji.

  • Izmjene izbornog zakona u BiH bile su tema razgovora članova Predsjedništva te zemlje sa Federicom Mogherini. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost traži da se bez odgađanja riješi ovo pitanje. Rješenje se bez uspjeha tražilo i u sjedištu Evropske narodne stranke. Kako riješiti problem izmjene Izbornog zakona?

- Međunarodna zajednica je spremna da podrži Predsjedništvo BiH u traženju održivog rješenja. Slažem se sa Federicom Mogherini da političke stranke u BiH moraju rješavati ovo pitanje bez odgode kako bi se održali ovogodišnji opći izbori po međunarodnim i evropskim standardima.

Izvor: Al Jazeera