MBS i MBZ: Posebna veza zaljevskih prinčeva

Dvojica prinčeva su 'de facto' vladari svojih država i slažu se u nizu domaćih i stranih avantura (AFP)

Saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman dominira na naslovnicama u proteklih nekoliko sedmica nakon izvještaja o njegovim oštrim mjerama protiv vodećih članova kraljevske porodice i zvaničnika, a njegov odnos s još jednim regionalnim čelnikom ponovo je izašao na vidjelo.

Mohammeda bin Zayeda Al Nahyana, više od 20 godina starijeg, prestolonasljednika Abu Dhabija i de facto vladara Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), često predstavljaju kao mentora neiskusnom Bin Salmanu, koga je podržavao i prije nego što je 2017. postao prvi u redu za saudijski tron.

Ta dvojica muškaraca su de facto vladari svojih država i slažu se u nizu domaćih i stranih avantura, uključujući njihove agresivne politike prema političkim grupama i uloge u regionalnim sukobima, kao što su dugotrajni rat u Jemenu i blokada Katara.

Njihove ukrštene ambicije zbližile su ih u mnogim prilikama iako stručnjaci kažu da je Bin Zayed autor koji stoji iza mnogih politika i da je on utjecajnija ličnost u tom odnosu.

“U glavnim sukobima na Arabijskom poluotoku MBZ je na vodećoj poziciji”, rekao je Willam Law, urednik Arab Digesta, opisujući taj odnos kao “onaj u kojem MBZ iskorištava nezrelost, aroganciju i ambiciju MBS-a da ostvari svoje ciljeve”.

“MBZ je sretan što može prepustiti MBS-u pozornicu dok je on u zaleđu, posmatra, radi i manipulira”, dodao je.

Izgleda da se Bin Salman ugleda na Bin Zayedova postignuća kao model uspjeha, dok Bin Zayed igra važnu ulogu u podržavanju mlađeg prestolonasljednika.

Prijetnja političkog islama

Jedno od ključnih pitanja domaće politike koje je ujedinilo njih dvojicu jest njihov pogled na politički islam, posebno nakon “arapskog proljeća”, zbog kojeg su zaljevske monarhije stekle dojam da bi ih potencijalni nemir mogao svrgnuti s vlasti.

“Arapsko proljeće i njegove posljedice najznačajnije su regionalno pitanje koje je ujedinilo Saudijsku Arabiju i UAE”, kazao je Sami Hamdi, glavni urednik časopisa International Interest.

“Ovo je obilježilo početak bliske saradnje između Saudijske Arabije i UAE-a, što će kasnije dovesti do državnog udara u Egiptu, uspona [odmetnutog libijskog vojnog zapovjednika Khalife] Haftara i blokade Katara”, dodao je on, referirajući se na tri ključna događaja iz protekle decenije.

Kao način da se riješe potencijalnih rivala, oba princa pokrenula su oštre kampanje hapšenja – pristup koji su njihove države ranije slijedile 1990-ih da iščiste ministarstva od grupe Islamic al-Islah u UAE-u i pokreta Sahwa u Saudijskoj Arabiji.

Nedavno je strah od preporoda političkog islama doveo do akcije UAE-a nad približno 60 ljudi u 2012, od kojih su mnogi bili članovi Al-Islaha i kojima je sljedeće godine suđeno po optužnici da su željeli prigrabiti vlast.

U Saudijskoj Arabiji akcija protiv političkih protivnika, uključujući vjerske učenjake, uslijedila je kasnije. Nazvavši je inicijativom u borbi protiv korupcije, Bin Salman je predvodio kampanju hapšenja protiv članova kraljevske porodice i biznismena 2017. Potom je napao istaknute ličnosti iz vjerskog života, kao što je Salman al-Awdah u 2019, a onda su se nedavno pojavili izvještaji da je ponovo napao starije članove kraljevske porodice i državne službenike.

Law je rekao: “Nedavne MBS-ove čistke imaju isti cilj kao i MBS-ov pokret protiv političkog islama: da učvrste vlast i eliminiraju potencijalne izazivače njihove apsolutne vladavine.”

Prema mišljenju Courtney Freer, stručnjakinje za zaljevske države i istraživačice pri Bliskoistočnom centru LSE-a, “i MBS i MBZ nadaju se da će umanjiti ulogu religije u politici i tako eliminirati potencijalne političke rivale”.

Hamdi smatra da je fokus na eliminaciji političkih islamista također približio obje te države SAD-u.

“Obje su se pokušale pozicionirati kao nužni saveznici za SAD i obje su se ponudile kao ‘pioniri’ liberalizacije u arapskom svijetu da bi učvrstile podršku u zapadnom svijetu.”

“Usvojili su terminologiju koja dominira zapadnjačkim diskursom, kao što je ‘terorizam’, da ismijavaju oponente i ‘umjereni islam’ kako bi njihove politike bile viđene kao da su u skladu s najvažnijim američkim prioritetom u regiji: deradikalizacijom”, dodao je on.

No, u pokušaju da eliminira potencijalne rivale Bin Salman je proširio svoje oštre mjere na desetke aktivistica za ženska prava. Suočio se i s optužbama da je dao naredbe koje su dovele do ubistva saudijskog novinara Jamala Khashoggija u Konzulatu Kraljevine u Istanbulu 2018, što on poriče.

Bin Zayed, s druge strane, dosta je više fokusiran u svom napadu na Muslimansku braću, kako smatraju posmatrači.

“Saudijski novinari sugerisali su da je MBZ daleko sumnjičaviji i paranoičniji u vezi s Muslimanskom braćom od MBS-a”, kazala je Freer.

Law se složio: “Za MBZ-a politički islam i Muslimanska braća daleko su najveća egzistencijalna prijetnja.”

Regionalni sukobi

Bin Zayedov strah od političkih islamista, izgleda, bio je glavna vodilja u oblikovanju regionalnih politika UAE-a i pristupu prema sukobima u susjednim državama i inspirira Bin Salmana da napravi isto.

“MBZ je uspio uvjeriti MBS-a da izolira Katar, optužen da podržava islamističke grupe, u zamjenu za pristup vašingtonskim elitama”, Freer je rekla Al Jazeeri.

“Opsada Katara zacementirala je odnos između Emirata i Saudijske Arabije i zaista su otad ove dvije države potpisale niz novih bilateralnih sporazuma, pokazavši sve veću važnost njihovog odnosa i njihovu sve veću usklađenost”, dodala je.

Petog juna 2017. UAE i Saudijska Arabija, zajedno s Egiptom i Bahreinom, nametnuli su blokadu Kataru i presjekli sve veze s tom državom, optuživši je da “finansira terorizam” i potiče regionalne nemire, što su navodi koje je Katar odbacio.

Osim blokade Katara, UAE i Saudijska Arabija, u manjoj mjeri, zauzeli su slične stavove prema sukobu u Libiji, podržavajući Haftara i njegovu Libijsku nacionalnu armiju (LNA). UAE, koji je opskrbio Haftara naprednim oružjem, smatra ga pouzdanim partnerom sposobnim zaustaviti širenje političkog islama u Libiji.

“Svaka vanjskopolitička inicijativa koju MBZ pokrene, od rata u Jemenu do podrške libijskom vojskovođi Haftaru, pokrenuta je njegovim vjerovanjem da su Muslimanska braća i politički islam najveće prijetnje za vladajuće porodice u Zaljevu”, rekao je Law.

Budući da je vojna koalicija Saudijske Arabije i UAE-a intervenirala 2015. da podrži jemensku međunarodno priznatu vladu predvođenu predsjednikom Abd-Rabbouhom Mansourom Hadijem nakon što su pobunjenici Husi zauzeli glavni grad San'u, sukob u Jemenu igra veliku ulogu u odnosu dvojice čelnika.

Obje države koristile su svoje posrednike u Jemenu da ograniče ulogu Irana, koji već dugo optužuju da opskrbljuje Huse oružjem. Teheran kaže da podržava pobunjenike diplomatski i politički, ali poriče da im pruža bilo kakvu vojnu pomoć.

“Iran je važan faktor za MBS-a, ako ništa, zato što kvari njegovu ambiciju da bude regionalni čelnik. Za MBZ-a Iran nije tako veliko pitanje”, kazala je Freer, dodajući da obje države pristupaju Teheranu “donekle usklađeno”.

Saudijska Arabija i UAE željeli su predstaviti jedinstveni front u Jemenu, ali su prisutne podjele u vezi s budućnošću južnog Jemena. To je izašlo na vidjelo kada su u septembru 2019. južni separatisti, koje podržava UAE, uklonili Hadijevu vladu, koju podržava Saudijska Arabija.

“Iako obje države smatraju da je iranski utjecaj u domaćoj politici na Arabijskom poluotoku ozbiljna opasnost, oni [MBS i MBZ] mučili su se da se slože o Jemenu”, rekla je Freer.

Hamdi je, međutim, primijetio da te dvije države “imaju različite politike u vezi s Jemenom, gdje Saudijska Arabija preferira ujedinjeni Jemen naspram UAE-a, koji preferira podijeljen Jemen, lični odnos znači da su bili u stanju prevazići razlike”.

MBZ kao ‘model’

Analitičari ističu i da se mlađi prestolonasljednik ugledao na Bin Zayeda kao na izvor inspiracije za buduću Saudijsku Arabiju. Bin Zayed je iskoristio taj odnos da unaprijedi svoje interese u regiji.

“Na domaćem terenu MBS je gledao šta je UAE postigao u vezi s privlačenjem stranih ulaganja, biznisom i turizmom i planom ‘Vizija 2030’ želio bi prekopirati uspjeh Emirata”, rekao je Law.

Otkad je postao prestolonasljednik 2017, Bin Salman je pokrenuo niz projekata, za koje kaže da im je cilj da učine državnu ekonomiju raznolikijom i ne toliko ovisnom o nafti, te da modernizira i liberalizira društvo. No, njegovi aktuelni napadi na članove kraljevske porodice, biznismene i aktiviste za ljudska prava i prava žena izazvali su skepticizam u vezi s njegovim ciljevima i raširenu međunarodnu zabrinutost.

Kad je riječ o vanjskoj i regionalnoj politici, jednako je pokušavao slijediti primjer Bin Zayeda, ali, za razliku od svog uzora, on je više griješio. Iako su obje zaljevske države uključene u rat u Jemenu, taj rat, koji UN smatra najvećom svjetskom humanitarnom krizom, opisuje se kao predvođen Saudijskom Arabijom.

“MBZ ima dobar uvid u to šta UAE može postići i odigrao je pametno proširivši domet UAE-a”, rekao je Law.

“MBS je, s druge strane, bio dosta neprikladan, njegov manjak vanjskopolitičkog iskustva naveo ga je da napravi nekoliko velikih grešaka, među kojima je i rat u Jemenu.”

Izvor: Al Jazeera