Drugi dan nemira u Libanu, demonstranti blokirali ceste

Revolucija, revolucija, želimo da vlada padne, uzvikivali su demonstranti (EPA)

Prosvjednici su diljem Libanona blokirali ceste tako što su palili automobilske gume drugog dana nemira usmjerenih protiv vlade zbog ekonomske krize u zemlji, javljaju agencije.

Na najvećem prosvjedu, koji se dogodio u posljednjih nekoliko godina u Libanonu, tisuće nezadovoljnih su se u četvrtak uvečer okupile ispred vladinog sjedišta u središtu Bejrutu, prisilivši vladu da povuče planove za prikupljanje novog poreza na glasovne pozive aplikacije WhatsApp.

Prosvjede, koji su u jednom trenutku postali nasilni, prekinula je policija no prosvjednici su se okupili i dan kasnije.

Nemiri su natjerali premijera Saada al-Haririja da otkaže sastanak vlade na kojem se trebalo raspravljati o nacrtu proračuna za 2020. godinu.

On je postavio danas političkim protivnicima ultimatum od 72 sata da podrže njegov reformski program.

U obraćanju naciji Hariri je za konstantnu blokadu sprovođenja reformi okrivio partnere u njegovoj vladi nacionalnog jedinstva u kojoj je između ostalog i proiranski Hezbollah.

Pozvao ih je da donesu “jasne, odlučne i konačne” odluke o njegovom predlogu strukturnih reformi za jačanje ekonomije.

Djelovalo je da nagovještava da će podneti ostavku ako ne dobije njihovu podršku, ali nije iznio detalje.

Zatvorene škole

Gume su zapaljene i na ulicama u središtu Bejruta, a po pločnicima je bilo razbacanog stakla iz razbijenih izloga i reklamnih panoa.

Prosvjednici su blokirali ceste na sjeveru, jugu i u dolini Bekaa, priopćila je Nacionalna novinska agencija (NNA). Škole su zatvorene prema uputama vlade.

“Mi smo jedan narod ujedinjen protiv države. Želimo da vlada padne”, rekao je neimenovani prosvjednik u gradu Jeita, udaljenom 20-ak kilometara od Bejruta.

“Revolucija, revolucija”, uzvikivali su prosvjednici, a mediji izvješćuju o “poreznoj intifadi” i “WhatsApp revoluciji”.

S druge strane, Vlada se bori za provedbu reformi kojima bi riješili dugogodišnji ekonomsku krizu u toj državi.

Zbog političkih podjela i vala izbjeglica uzrokovanog krizom u Siriji 2011. godine, Libanon je suočen s ozbiljnim ekonomskim problemima.

Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo financija, javni dug Libanona u prvom kvartalu ove godine iznosio je 86,2 milijarde dolara.

Poginula dva strana radnika

Prethodno je potvrđeno kako su najmanje dvije osobe, a riječ je o stranim državljanima, poginule u požaru koji je zahvatio zgradu tokom prosvjeda u četvrtak, prenosi Anadolija.

Tokom antivladinih prosvjeda na trgu Riyad Sulh u Bejrutu, vatra koju su prosvjednici zapalili na ulici zahvatila je zgradu u blizini, javila je libanonska novinska agencija NNA.

Navedeno je kako su u požaru smrtno staradala dva strana državljana, a riječ je o osobama koje su u toj zemlji boravile kao radnici.

Sigurnosne snage uništile su desetke motocikala koje su uz cestu parkirali prosvjednici, a napali su i nekoliko televizijskih snimatelja koji su pratili demonstrancije.

Uzdrman ratom između 1975. i 1990. godine, Libanon je jedna od zemalja čija ekonomija trpi golemi teret duga. Gospodarski rast koče sukobi u regiji i nestabilnost zemlje, a nezaposlenost među ljudima mlađim od 35 godina iznosi 37 posto, javlja Reuters.

Izvor: Al Jazeera i agencije