Marokanski fosili: Najstariji ostaci čovjeka

Razumijevanje porijekla čovjeka preokrenulo se naglavačke otkrićem fosila u marokanskom nalazištu Jebel Irhoud Maorku, koji su 100.000 godina stariji od bilo kojih do sada pronađenih ostataka naše vrste.

“To otkriće predstavlja sam korijen naše vrste, najstarijeg Homo sapiensa pronađenog u Africi ili bilo gdje drugdje”, rekao je Jaean-Jacques Hublin, jedan od voditelja istraživanja i rukovodilac odjela za ljudsku evoluciju u Institutu Max Planck u Leipzigu.

U “gnijezdu ljudskih ostataka” pronađene su lobanje, kosti udova i zubi najmanje pet pojedinaca starosti 300.000 godina, što je prava senzacija u području antropologije.

To otkriće u Sjevernoj Africi, a ne na istoku ili subsaharskoj Africi, također je promijenilo dosadašnja saznanja.

Rasprostranjen diljem Afrike

Zubi i lica nalikuju današnjim ljudima, ali lubanje izduljena oblika pokazuju da je mozgu trebalo mnogo više vremena da evoluira do današnjeg oblika.

Paleoantropolog Philipp Gunz ocjenjuje da ova otkrića govore da se lice Homo sapiensa formiralo nalik današnjem vrlo rano u historiji te vrste, ali oblik mozga, a vjerovatno i njegova funkcija, mnogo kasnije.

No, s obzirom na moderan izgled lica i zuba Hublin ocjenjuje da su ona toliko sličila današnjima da bi ih teško razlikovali ako bi im se na glavu stavio šešir.

Prije otkrića na nalazištu Jebel Irhoud, smještenom između grada Marakeša i altantske obale Maroka, za do sada najstarije poznate ostatke Homo sapiensa smatrani su oni sa etiopskog nalazišta Omo Kibish, starosti procijenjene na 195.000 godina.

Naučnici su uglavnom složni u tome da je Homo sapiens potekao iz Afrike, no otkrića iz Maroka govore da je historija evolucije vjerovatno obuhvatila cijeli kontinent i da je Homo sapines prije 300.000 godina bio rasprostranjen diljem Afrike.

Ostaci pet osoba

“Poruka koju bismo željeli prenijeti je da je naša vrsta mnogo starija nego što se do sada mislilo i da se nije pojavila kao ‘Adam u malenom raju’ negdje u Istočnoj Africi. To je panafrički proces i mnogo je kompleksniji nego što se dosad vjerovalo”, rekao je Hublin.

“Vjerovatno prije 300.000 godina, prije Jebel Irhouda, preci naše vrste raspršili su se cijelim afričkim kontinentom i cijela je Afrika sudjelovala u tom procesu”, kazao je on.

Marokanski fosili pronađeni u špilji ostaci su tri odrasle osobe, jednog adolescenta te jednog djeteta kojem je bilo osam godina, a vjeruje se da su bili lovci-sakupljači.

Uz njih su i kosti životinja, među kojima su gazele i zebre, koje su lovili, te kameno oruđe, poput koplja i noževa, te dokazi o upotrebi vatre.

Datiranje fosila sa marokanskog nalazišta obavio je Daniel Richter tehnikom termoluminiscencije, koja se koristi od 80-ih godina prošlog vijeka.

“Već smo pronašli takav tip oruđa, također datiranih na 300.00 godina, pomalo posvuda u Africi, a nismo znali ko ga je mogao proizvesti”, rekao je Richter, a sada ih naučnici mogu povezati s Homo sapiensom.

Više vrsta čovjeka u svijetu

Mnoge različite skupine su le koegzistirale, ne samo u vrlo udaljenim regijama, već i u susjednim područjima.

Homo sapiens je danas jedina ljudska vrsta, no prije 300.000 godina on je vjerovatno dijelio planetu s nekoliko danas izumrlih rođaka u Euroaziji, Neandertalca na zapadu i Denisovana na istoku, te drugih u Africi. 

“Dakle, dugo vremena koegzistiralo je više vrsta čovjeka u svijetu i oni su se ukrštali, saživjeli, razmjenjivali gene”, smatra Antoine Balzeau, paleoantropolog koji nije sudjelovao u otkriću, no smatra ga “vrlo lijepim”.

Hublin zaključuje da se danas “sve više udaljujemo od linearne vizije ljudske evolucije prema kojoj su se vrste nizale jedna nakon druge”. 

Izvor: Agencije