Markač naknadno čuo za zločin u Gruborima

Ratni zapovjednik Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova, general Mladen Markač, posvjedočio je u ponedjeljak, na suđenju u slučaju Grubori, da ga za taj zločin uoči prolaska “Vlaka slobode”, kojim je hrvatsko vodstvo nakon vojno-redarstvena akcije “Oluja” išlo za Split, nitko nije pitao sve do 2001. godine, iako je pripremio opsežan spis s izjavama svih terenskih zapovjednika.

“Pročitao sam tražena izvješća, formirao spis, računajući da će policija postupati, no do 2001. godine nitko mi nije postavio nikakvo pitanje”, kazao je Markač na zagrebačkom Županijskom sudu, gdje se za zločin u Gruborima sudi bivšim policijskim specijalcima Frani Drlji i Boži Krajini.

Iako izrijekom niti jednom nije spomenuo šest ubijenih civila, Markač tvrdi da je za Grubore prvi put čuo tek dan nakon zločina, 26. kolovoza 1995. godine, od generala Ivana Čermaka, prenosi Hina.

“Ni on nije znao što je bilo, a ja sam mislio da je neki mali incident. Ja do tada nisam imao pojma gdje su Grubori, zanimalo nas je samo obližnje vojno skladište, o kojem smo imali obavještajna saznanja”, kazao je Markač.

Pojasnio je da u prvim večernjim izvješćima nije bilo ništa sporno te da su svi bili zauzeti sastancima i organizacijom osiguranja vlaka.

Dan kasnije, kada je čuo da se “nešto dogodilo”, zatražio je, tvrdi, izvješća svih zapovjednika, a svom je suradniku Željku Sačiću naredio da ode u Knin i s lokalnom policijom vidi što se dogodilo.

‘Granata zapalila štalu’

“Sačić je rekao da policajci još nisu izašli na teren, jer čekaju predstavnike međunarodne zajednice. Hrvatska policija je dobila dojavu međunarodne zajednice da je u Gruborima bilo paljenja, ali nisu znali za žrtve”, kazao je Markač, ističući da su svi očekivali da posao obavi lokalna policija.

On je rekao da je nakon prolaska vlaka s državnim vrhom od zapovjednika operacije “Obruč” Zdravka Janjića čuo da su imali “mali problem”, jer je “ispaljena granata zapalila štalu”.

“I sa svoje pozicije sam potom zapazio mali dim. Bio sam ljut, jer nije bilo naređeno nikakvo postupanje i bojao sam se da [tadašnji hrvatski] predsjednik [Franjo Tuđman] iz vlaka ne vidi dim i da nas zbog toga ne bi prozvao”, prisjetio se Markač, ističući da je od Janjića potom zatražio detaljno pismeno izvješće.

Tvrdi da pritom nije razgovarao sa zapovjednikom Josipom Čelićem, koji je posvjedočio da je o Gruborima napisao čak tri izvješća.

Prvo prema onome što su prijavili zapovjednici grupa na terenu, drugo po Sačićevom diktatu i treće nakon povratka u bazu ATJ Lučko.

Osim Čelića, izvješća je napisalo još četiri ili pet terenskih zapovjednika, no Markač je uvjeren da su “situaciju zakuhali mediji” te razna naknadna dokumentacija koju je vidio na Haškom sudu.

Nastavak suđenja 16. siječnja

Među spornim dokumentima je i njegovo navodno očitovanje tadašnjem ministru unutarnjih poslova Ivanu Jarnjaku, za koje tvrdi da ga “nikada nije potpisao, niti da je napisano njegovim rječnikom”.

“Ovo izvješće se u Hagu pojavilo iz ne znam kojih izvora. Nije bilo u arhivi. Ja Jarnjaku nikada nisam pisao očitovanje, jer me nitko nije ništa pitao. Jedini službeni upit bio je vezan za garažu MUP-a o vozilima koje je međunarodna zajednica navodno vidjela na terenu”, tvrdi Markač.

Višesatno svjedočenje, u kojem je detaljno pojasnio akcije specijalne policije na terenu Markač je započeo tvrdnjom da je o Gruborima tijekom haškog pritvora pročitao puno dokumentacije te da je i prije predaje međunarodnom sudu u hrvatskim arhivima pokušao doći do originalnih dokumenata o „Oluji“.

Suđenje će biti nastavljeno 16. siječnja preslušavanjem snimki, dok bi 20. siječnja trebali svjedočiti bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Morić, bivši obavještajac Smiljan Reljić te nekadašnji ravnatelj i zamjenik ravnatelja policije Marijan Benko i Milijan Brkić, aktualni glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice.

Na ročištu u ponedjeljak trebao je svjedočiti i umirovljeni general Ivan Čermak, no on se nije pojavio.

U selu Grubori je, nakon akcije “Oluja” 1995. godine, ubijeno šest starijih srpskih civila.

Sumnja u samoubistvo Igora Benete

Za zločin uoči prolaska Vlaka slobode, kojim je hrvatski državni vrh nakon oslobađanja toga područja išao za Split, terete se bivši policijski specijalci Frano Drljo i Božo Krajina, piše Hina.

Na optuženičkoj klupi bio je i Igor Beneta, no on je u travnju 2011. godine pronađen obješen.

Iako je policija izvijestila kako je riječ o samoubojstvu, ratni zapovjednik ATJ Lučko Željko Sačić, koji je i sam bio osumnjičen u ovom slučaju, javno je izrazio sumnju da je Beneta ubijen.

Markač je nepravomoćno proglašen krivim 2011. godine zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem protjerivanja srpskog stanovništva iz tzv. Krajine i osuđen je na 18 godina zatvora, kako je odlučilo sudsko vijeće Haškog tribunala pod predsjedanjem suca Alphonsa Orieja.

Čermak je tada bio oslobođen po svim točkama optužnice.

U studenom 2012. godine Žalbeno vijeće Haškog suda izreklo je oslobađajuću presudu za Markača, kao i za generala Antu Gotovinu, koji je zajedno s njim 2011. godine proglašen krivim i bio osuđen na zatvorsku kaznu.

Obojica su odmah pušteni na slobodu.

Izvor: Agencije