Oglasi

Marijan: Prijedorski Hrvati ne žive već preživljavaju

Prvi čovjek Udruge Briševo za Al Jazeeru ukazuje na nebrigu politike za Hrvate u ovome dijelu BiH.
Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 68 Briševljana ubijeno, veliki broj žena je silovano, a brojni žitelji su odvedeni u logoreUdruga Briševo

Krajem narednog mjeseca napunit će se 27 godina od najvećeg zločina koji je počinjen nad bosanskim Hrvatima za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini ako se posmatra broj ubijenih u jednom djelovanju. Vojska Republike Srpske je sa dvije brigade napala selo Briševo, četiri kilometra od Prijedora i njegovih potpuno nenaoružanih 400 stanovnika.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 68 Briševljana ubijeno, veliki broj žena je silovano, a brojni žitelji su odvedeni u logore kojih je bio veliki broj na ovom području – Omarska, Keraterm…

Dan sjećanja na briševačke žrtve

Marijan navodi kako je Udruga Briševo osnovana 2014. godine i broji oko 100 članova i nešto volontera, te kako je registrirana u Zagrebu

„Po našem statutu bavimo se obnovom, izgradnjom infrastrukture, izgradnjom spomen obilježja za ubijene Briševljane. Organiziramo svake godine komemoraciju- Dan sjećanja na briševačke žrtve (25.7.),brinemo o okolišu sela i kulturi i tradiciji običajima našeg sela.“

„Do sada smo napisali našu knjigu 2Briševački Mučenici“, obilježili pojedinačne i masovne grobnice sa spomen pločama, postavili prometne i druge obavještajne znakove po selu. Redovito čistimo naše groblje, crkvu i okolicu, brinemo i održavamo lokalne putove.“

Monstruozne razmjere zločina

„Kao ni jedna druga teritorija i populacija u Bosni i Hercegovini, sudbina nesrpskog stanovništva sa područja Prijedora i Sanske doline je svjedok za sva vremena i zorni dokazatelj genocidnih i agresorskih namjera pansrpske kleronacionalističke ideologije, koju su na kraju 20. i s početka 20. vijeka vodili zvanični Beograd i njegovi velikosrpski trabanti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Značaj ovog područja za agresora i njegove kolaborante je odredilo i magnitudu zločina, koja je bila monstruoznih razmjera i u slučaju Briševa, kao i u slučaju cijelog Prijedora i cijele Sanske doline“, pisao je prije dvije godine za Al Jazeeru Srđan Šušnica u tekstu: „Zločin u Briševu - kako je počeo genocid u Bosni i Hercegovini“.

Jedan od onih koji su preživjeli i koji žele obnoviti ovo selo je Zdravko Marijan, prvi čovjek udruge Dom Briševo – Dobri.

„Udruga Dom Briševo - Dobri predstavlja isključivo moje selo Briševo u kojem je ubijeno 68 Hrvata civila. Oni su ubijeni 24. i 25. srpnja 1992. godine. Kao udruga, imamo sporazum o suradnji sa još sedam udruga sa banjalučkog i prijedorskog kraja, te skupa činimo zajednicu Hrvata sjeverozapadne Bosne“, govori na početku razgovora za Al Jazeeru.

Ostavljeni i izdani

Na pitanje da li se Briševljani i generalno Hrvati prijedorskog i banjalučkog kraja osjećaju izdanim, obzirom kako se najviše govori o hrvatskim žiteljima BiH u većem bh. entitetu (Federacija BiH), Marijan odgovara:

„Izdaja je velika riječ i optužba, no da li naši političari dovoljno brinu o nama - o tome bi se dalo pričati. Ja govorim o svome selu Briševu i prijedorskim Hrvatima, gdje možemo reći da smo razočarani. Najbolje se vidi kada dođeš u neko od tih sela, a moje Briševo je najbolji primjer kako smo ostaviti i izdati. U selu nitko ne živi, obnova ne postoji, samo su četiri kuće obnovljene. Taj mali broj Hrvata koji je ostao dole živjeti, oni ustvari ne žive nego preživljavaju, bez posla i na rubu egzistencije.“

Prije nekoliko dana, u Banjoj Luci je na inicijativu dopredsjednika RS-a iz reda hrvatskog naroda Josipa Jerkovića održan okrugli stol o temi „Hrvati u RS – O(p)stanak“ na kojem su, uz predstavnike 30 registriranih udruženja koji rade na održivosti i opstojnosti Hrvata na ovom području, učestvovali i brojni drugi politički i vjerski zvaničnici. I naš sagovornik je bio jedan od učesnika.

„Da, bio sam na okruglom stolu u Banjaluci kojeg je organizirao dopredsjednik Vlade bh. entiteta Republika Srpska Josip Jerković. Tome velikom skupu su nazočili Jerković, biskup Franjo Komarica, bivši ministar za raseljena lica u RS Davor Čordaš, zastupnik i predsjednik odbora za Hrvata izvan RH Božo Ljubić, saborski zastupnik Željko Raguš, pomoćnica ministra gospodarstva malog i srednjeg poduzetništva u RH Ana Mandac, savjetnica sa posebnim položajem za pitanja Hrvata u BiH Žana Ćorić, voditelj službe za pravni položaj kulturu i obrazovanje Hrvata u BiH Ivan Zeba,Petar Mrkonjić, Mario Zeko, Anto Franjić, Dragan Juričević, Ivo Mijić, Ivo Kamenjašević i preko 30 udruga entiteta RS od kojih su neke registrirane u BiH, a neke u Hrvatskoj“, navodi on.

Ne postoji odnos vlasti

Dodaje kako najviših čelnika ovog naroda u BiH nije bilo.

„Nažalost, gospode (hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka) Komšića i (predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragana) Čovića nije bilo na tome skupu, ne znam da li su pozvani.“

Marijan ukazuje kako odnos vlasti prema povratnicima ne postoji, kao i odnos hrvatskih vlasti sa čelnicima RS-a.

„Odnos hrvatskih vlasti sa RS, po meni, i ne postoji. Nemamo hrvatske škole, nemamo hrvatski TV kanal, obnove nema, posla nema. Nema ulaganja da bi se naši ljudi zaposlili u tome entitetu. Ovo sve što sam nabrojao potvrđuje loše odnose vodećih stranaka u RH sa entitetom RS“, ističe on.

Dodaje kako je prvi korak povratka: osuditi sve ratne zločince (u Prijedoru je ubijeno najmanje 3.176 civila), a zatim „naći i pokopati sve nestale mještane“.

„Drugi preduvjet je infrastruktura, znači struja, putevi, voda, a obnova kuća i zapošljavanje bi trebalo da ide paralelno, jedno sa drugim.“

Najlošiji status

Prije rata, kako navodi naš sagovornik, u prijedorskoj općini je živjelo približno šest posto Hrvata, odnosno nešto više od 6.000 ljudi.

„Ubijeno je oko 330 Hrvata, mnogo ih je prošlo torture logora Keraterm, Omarska, Manjača i mnogi drugi. Mali broj Hrvata je ostao u Prijedoru i to je uglavnom riječ o miješanim brakovima. Pretpostavlja se da ih je danas na općini oko 750.“

Predsjednik Udruže Briševo smatra kako je sjeverozapad BiH područje gdje Hrvati imaju najlošiji status.

„Gledajući generalno status Hrvata u BiH, stječem dojam da Hrvati u zapadnoj Hercegovini bolje žive. Ne samo to, oni su pokretači i privrede u FBiH. Tu je srednja Bosna puno slabija, ali bolja je od nas Hrvata sjeverozapadne Bosne. Najbolje je biskup Franjo Komarica rekao: 'Pa, ljudi moji, uništili su nam najplodniji i najljepši dio BiH, Posavinu i Bosansku krajinu.“

„Kako unaprijediti te krajeve? Prvo mora politika odobriti, blagosloviti gospodarska djelovanja i početi ulagati u te krajeve kao i u ove što su bolje razvijeni. Treba dati šansu svima i ne praviti razlike regionalne. Treba preživjeti ovaj period do ulaska u EU a onda iskoristiti fondove za razvoj koje unija nudi“, zaključuje na kraju razgovora Marijan.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.