Mala mjesta brinu da ne ostanu bez ljekara

Piše: Tomislav Šoštarić

U Hrvatskoj je u tijeku polemika o tome hoće li dio građana, pogotovo u manjim sredinama, teže dolaziti do liječnika ukoliko se provede planirana reforma u sustavu primarne zdravstvene zaštite.

Dio medicinara navodi da nacrt prijedloga izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, predstavlja potpunu privatizaciju tog sustava, što bi moglo ugroziti zdravlje građana.

U nacrtu stoji da se pokazalo kako privatni liječnici, koncesionari, imaju veću učinkovitost i kvalitetu usluga. Stoga se predlaže ukidanje obveze zadržavanja 30 posto ordinacija u domu zdravlja i mogućnost davanja u koncesiju.

Dio struke iznio je tvrdnje da će građanima u malim sredinama primarna zaštita postati teže dostupna jer se zbog malog broja pacijenata u takvim područjima privatnicima, koji po svakom pacijentu dobivaju glavarinu, ne isplati uzimanje tih ordinacija u koncesiju.

Manje sredine

Također se navodio problem funkcioniranja dežurnih ambulanti u čijem radu zakupci/koncesionari, kako je rekao ravnatelj jednog doma zdravlja, nerijetko ne žele sudjelovati.

Naplaćivanje usluga

Petric ističe i da u nacrtu stoji ideja da se ozakoni naplaćivanje usluga u ugovornim ordinacijama.
“Na način da se dosadašnja mogućnost naplaćivanja samo u ordinacijama izvan sustava javnog zdravstva sada zamijeni onima izvan ugovora s HZZO-om. Razlika je dramatična – javno zdravstvo je zakonska kategorija, a ugovor HZZO-a je na nivou pravilnika i podložan dogovorima”, kaže Petric.

Stoga se postavljaju pitanja tko će pružiti zdravstvenu zaštitu građanima u manjim sredinama i dežurnim ambulantama, hoće li to dodatno opteretiti bolnice te neće li država još više novaca trošiti na isplate glavarina i dodatnih usluga novim koncesionarima.

Udruga hrvatskih pacijenata kritički se oglasila prema, kako su je nazvali, reformi solidarnoga javnog zdravstvenog sustava (SJZS).

“Jako nas je strah ako ta Vaša reforma ide u ovom pravcu da će oboljeli, prije svega siromašni i bolesni koji nemaju novca i veza, ostati bez kvalitetne zdravstvene zaštite u SJZS u trenutku potrebe. Strah nas je da bi ovo moglo biti pokop SJZS-a u trenutku kada su hrvatski građani sve siromašniji i bez posla, blokiranih računa”, stoji u nedavnom javnom apelu ministru Siniši Vargi, koju je potpisao predsjednik Udruge Marijo Drlje.

Dr. Dragomir Petric, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, smatra da se ovime zbog, kako kaže, profita povlaštenih privatnika, ruši sustav socijalnog solidarnog zdravstva bez prethodne analize dosadašnjih rezultata.

Prema njemu, nije samo sporno ukidanje odredbe o najmanje 30 posto ordinacija u sklopu domova zdravlja. Kaže kako je znakovito i to što Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) s privatnicima po prvi put produžuje financijski ugovor na tri godine, iako su ti ugovori uvijek bili bazirani na godišnjoj razini. 

Pokazatelji kvalitete

A istovremeno, ugovor s domovima zdravlja produžuje se do kraja lipnja ove godine.

“U nacrtu prijedloga izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je ministar dao sudionicima skupa u Opatiji, to se prisnažuje i stvarnim ukidanjem osnovne djelatnosti domova zdravlja – obiteljska medicina, pedijatrija, ginekologija i stomatologija – jer bi po novome dom zdravlja samo iznimno mogao obavljati svoju temeljnu djelatnost i to samo onda ako to ni jedan koncesionar ne želi. Kako bi se dodatno osigurao da se dom zdravlja više nikada ne bavi onim zbog čega je i nastao, uvodi i to da kada koncesionar ode u mirovinu, a ne ostavi nasljednika, ministar donosi pravilnik po kome je obavezno nakon koncesionara opet koncesionar”, kaže Petric.

Problematičnim smatra i osnovni argument Ministarstva – da su pokazatelji kvalitete na strani koncesionara.

Tu se radi o čitavom nizu aktivnosti, poput skupne prakse u kojoj tim od nekoliko koncesionara, primjerice, dijeli iste uređaje, provodi razne preventivne preglede i slično, što potom prijavljuju i za to dobivaju dodatnu naknadu povrh glavarine.

‘Pogodovanje privatnicima’

A sama glavarina, u slučaju velikog broja pacijenata, može višestruko nadmašiti primanja domskih liječnika, koji u prosjeku mjesečno zarađuju otprilike sedam i pol tisuća kuna (blizu 1.000 eura). 

Istovremeno, nema sustava nagrađivanja za liječnike domova zdravlja po istim kriterijima. Petric metodologiju analize ministarstva smatra neozbiljnom.

“Jer ona samo pokazuje tko bolje bilježi svoj rad, čak ne vodeći računa zašto je tome tako, a kamoli kakvog to stvarnog utjecaja na zdravlje naroda ima ili nema. Da je ministar zaista želio utvrditi kvalitetu rada, a ne pogodovati privatnicima, napravio bi ono što mu je i zakonska obaveza – donio Pravilnik o nagrađivanju u javnim službama te naložio HZZO-u da se kod ugovaranja prema Domu zdravlja ponaša na isti način kao prema privatnim ugovarateljima, omogući domovima zdravlja ugovaranje grupnih praksi jer je dom zdravlja to po svome bitku”, kaže Petric.

Tek kada se izjednače uvjeti po kadru i mogućnosti stimuliranja dodatnog rada, kaže Petric, može se nakon najmanje šest mjeseci napraviti analiza učinaka.

Interes građana

“Ovo sada je pogrešan zaključak na temelju krivih pretpostavki koji služi samo kao povod za ukidanje navodno loših ordinacija u domovima zdravlja, a u stvarnosti za privatizaciju svega što može donositi profit. Napominjem da je dom zdravlja neprofitna ustanova, a svi privatnici po definiciji kao cilj rada imaju profit”.

No, u prvi plan Petric stavlja interes građana. “Temeljno pravo građana, pa i u malim mjestima i na otocima, je dostupnost. Zamislite da vatrogasce plaćamo po broju požara, kakva bi to poruka bila”. zaključuje Petric.

Istovremeno, u Ministarstvu zdravlja kažu da se ovdje ne radi o privatizaciji ili zabrani, već samo ukidanju obveze.

“Ukoliko županija kao osnivač odluči da im treba 30 posto i više svake djelatnosti u domu zdravlja, slobodni su te djelatnosti zadržati”, kaže glasnogovornik ministarstva Josip Jagić.

Jagić napominje da su liječnici koncesionari, prema prošlogodišnjem istraživanju HZZO-a, imali u prosjeku veći broj osiguranih osoba u skrbi te odrađivali daleko više preventivnih i kroničnih panela za bolesnike.

A paneli su ključni elementi pokazatelja kvalitete, na temelju kojih je analiza izrađena.

Hitna procedura

“Paneli su elektronički obrasci putem kojih liječnik obiteljske medicine prati zdravstveno stanje pacijenta kroz sve relevantne pokazatelje za njegovu kroničnu bolest i tako lakše prepoznaje znakove mogućeg pogoršanja zdravstvenog stanja”, objašnjava Jagić.

Što se tiče naknada, Jagić ističe da domovi zdravlja dobivaju novac za postignute pokazatelje kvalitete, dok su domski liječnici plaćeni u skladu sa Zakonom o radu.

Tako u Ministarstvu, za razliku od kritičara, smatraju da će veći broj koncesija ići na korist zdravstvene zaštite i građana, pa i u malim sredinama.

“Većim brojem koncesija osigurava se dostupnost i kontinuitet zdravstvene zaštite te se zadržavaju liječnici u RH iz razloga većeg interesa za rad u koncesiji u ruralnim sredinama, gdje je Mreža javne zdravstvene službe najmanje popunjena”, zaključuje Jagić.

Plan ministarstva je, kaže Jagić, da prijedlog Zakona dođe u saborsku raspravu i bude izglasan prije ljetne pauze.

Odnosno, da donošenje zakona ide po hitnoj proceduri.

Izvor: Al Jazeera