Maktouf i Damjanović dobili slučaj protiv BiH

Evropski sud za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu donio je odluku u slučaju “Maktouf i Damjanović protiv BiH”, u kojoj navodi da Sud BiH nije trebao retroaktivno primijeniti Krivični zakon iz 2003. godine u dva predmeta ratnih zločina.

U današnjoj presudi Velikog vijeća u predmetu “Maktouf i Damjanović protiv BiH”, koja je konačna, Sud je odlučio da je došlo do povrede Člana sedam (kažnjavanje samo na osnovu zakona) Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Iračanin Abuladhim Maktouf odslužio je petogodišnju kaznu, na koju ga je Sud BiH osudio zbog počinjenog ratnog zločina primjenjujući Krivični zakon BiH, koji nije postojao u vrijeme kada je počinjeno krivično djelo za koje je osuđen.

Retroaktivna primjena zakona je u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, zbog čega je Maktouf tužio BiH.

Maktouf je kazao za Al Jazeeru kako mu je jako drago da je Sud nakon dugog čekanja presudio u njegovu korist.

“Nadam se da će novo suđenje biti fer i da će pravda pobijediti”, kazao je on.

On je rekao kako se njegov advokatski tim žalio na nefer suđenje u prvobitnom postupku.

Navodi o ratnim zločinima

Šef advokatskog tima Abuladhima Maktoufa, travnički advokat Adil Lozo, rekao je kako očekuje da će morati doći do obnove postupka.

”Vijeće koje je donijelo odluku, a koja je bila na razmatranju kod Evropskog suda, više ne postoji, jer više nema sudija stranaca. Slučaj će morati razmatrati novo Vijeće. Morat će se iznijeti dokazi da bi se mogla donijeti ispravna odluka. Prema mojim informacijama, Evropski sud je signalizirao da ta kazna, ako bi ostala utvrđena krivnja, ne bi mogla biti veća od godinu dana. A Maktouf je izdržao kaznu od ukupno pet godina. On je time oštećen.  Nepravilnim radom Suda BiH moj branjenik je oštećen za najmanje četiri godine zatvora koje nije trebao izdržati”, rekao je Lozo, a prenosi Anadolija.

Istakao je da je na temelju nezakonite odluke Maktoufu uzeto državljanstvo BiH i da su mu uskraćena osnovna prava. Najavio je kako će tražiti da se Maktoufu vrate njegova prava.

Maktouf, koji živi u Maleziji i Goran Damjanović, državljanin BiH koji trenutno služi zatvorsku kaznu, podnijeli su žalbu nakon što je obojicu Sud BiH osudio za zločine počinjene nad civilima tokom rata 1992-1995. godine.

Maktouf je pomagao u otmici dvoje civila 1993. godine u Travniku u cilju njihove zamjene za pripadnike Armije RBiH, koje su zarobile snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO), navedeno je na Sudu.

U julu 2005. godine Sudsko vijeće Suda BiH osudilo ga je za ratni zločin pomaganja i poticanja na uzimanje talaca i izreklo mu je kaznu od pet godina zatvora na osnovu Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine.

U aprilu 2006. Žalbeno vijeće suda potvrdilo je presudu tokom ročišta kojem su prisustvovala dvojica međunarodnih sudija, navodi se u saopćenju.

Damjanović je igrao značajnu ulogu u premlaćivanju zarobljenih Bošnjaka u Sarajevu 1992. godine kako bi ih kaznio zbog pružanja otpora srpskom napadu, navedeno je na Sudu.

Odbijene ustavne žalbe

U junu 2007. Sudsko vijeće Suda BiH osudilo ga je za mučenje kao ratni zločin i izreklo mu je kaznu od 11 godina zatvora na osnovu Krivičnog zakona iz 2003. godine.

Žalbeno vijeće istog suda potvrdilo je te presude u novembru 2007. godine.

Ustavne žalbe Maktoufa i Damjanovića su odbijene.

Damjanovićeva žalba odbijena je kao zastarjela u aprilu 2009. godine. Maktoufov slučaj rezultirao je odlukom Ustavnog suda BiH u junu 2007, koji je ustanovio da nijedno Maktoufovo pravo na osnovu Evropske konvencije o ljudskim pravima nije prekršeno, saopćeno je iz Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. 

Vijeća za ratne zločine u Sudu BiH uspostavljena su početkom 2005. godine u okviru izlazne strategije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, navodi se u saopćenju Suda u Strasbourgu.

Državni sud može odlučiti da preuzme slučajeve za ratne zločine zbog njihove osjetljivosti i složenosti i da prebaci manje osjetljive i složene slučajeve odgovarajućim entitetskim sudovima.

U sporazumu postignutom u decembru 2004. godine između Ureda visokog predstavnika i vlasti BiH, međunarodne sudije mogu biti imenovane u Sud BiH.

U periodu između 2004. i 2006. godine visoki predstavnik imenovao je više od 20 međunarodnih sudija u državni sud, s mandatom koji se može obnavljati dvije godine, navodi se u saopćenju. 

Izvor: Al Jazeera i agencije