Oglasi

Makedonskim ʽdronerimaʼ ni nebo nije granica

Inovatore iz Makedonije izuzetno cijeni i NASA, što je priča o uspjehu na globalnoj sceni i potcjenjivanju kod kuće.
Inovatori iz Makedonije već su konstruirali i prototip kojim se precizno upravlja na razdaljinu do 50 metaraUstupljeno Al Jazeeri

Piše: Daniel Evrosimoski

Letjelica kojom se upravlja pokretom ruke je prepoznatljiva scena iz naučno-fantastičnih filmova kao što je Star Wars. Četiri momka iz Makedonije su to uspjela preslikati u realnost.

Da bi funkcionirala takva tehnologija, bilo im je potrebna pametna - fitness narukvica i posebna smartphone aplikacija, kao i puno rada na programiranju, dizajnu i inovativnosti. Dron se kontrolira narukvicom preko wi-fi veze. Rezultat izgleda impresivno, ali glavna ideja mladih inovatora je bila jednostavno i sigurno korištenje dronova. To je prvi put da se na takav način spoje sve te naprave. Već su konstruirali i prototip kojim se precizno upravlja na razdaljinu do 50 metara.

"Dronovi se sve više koriste. Time se uvećava i opasnost. Cilj nam je bio da se pojednostavi njihovo upravljanje, da ih može svako koristiti. Model s fitness narukvicom smo iskoristili za 'instinktivno letenje', što znači - kako usmjeravamo ruku, tako se pomjera i dron", kažu Filip Makraduli i Kostadin Lazarov.

Imaju po 18 godina i tek su završili srednju školu. Na projektu su bili zaduženi za hardverska rješenja i prezentaciju. Uključeni su i njihov vršnjak Filip Dimitrovski, koji je programirao, i Darko Todorovski, koji je sa 29 godina najstariji član tima i radio je na grafičkom dizajnu. O sebi kažu da su naučni entuzijasti. Projekt su nazvali Avis, što je latinska riječ za pticu. To je i ime tima.

Filter kvaliteta iz NASA-e

Osim upravljanja, korisnik bi tehnologijom trebao putem senzora i vibracija u narukvicu dobijati važne informacije o vremenskih prilikama, o terenu, kao i o zonama gdje je zabranjeno letenje.


Detalj sa testiranja izuma [Ustupljeno Al Jazeeri]

Projekt je ušao u najboljih pet inovacija na ovogodišnjem takmičenju Američke svemirske agencije "Space Apps Challenge - Peoples Choice". Izazov je bio da učesnici ponude rješenja koja bi doprinijela u svemirskim istraživanjima, ili bi poboljšali život na Zemlji. Makedonski tim je osvojio najviše glasova publike preko interneta, ali Filip i Kostadin kažu da još nisu dobili tačno obrazloženje zašto nisu pobijedili.

"Nama je, prije svega, bilo važno da se dobro predstavimo i naučimo nešto novo. Sretni smo što smo uspjeli u konkurenciji od 150 prijavljenih projekata, puno njih sa poznatih svjetskih univerziteta, ući u najboljih 25, a zatim i u top pet. To je značilo da su naš projekt i prezentaciju analizirali direktno ljudi iz NASA-e. Na neki način smo prošli NASA filter kvaliteta. Nije naše da se miješamo ili da utječemo u način izbora pobjednika. Mi smo dali sve od sebe. Nije nam bila važna nagrada, već iskustvo i ono što se dobija nakon toga", kaže Kostadin.

Dodaju kako je dovoljan uspjeh što je veliki broj ljudi čuo za njih i što su ostvarili neke važne kontakte za budućnost. Ponosni su i što su pokazali da iz Makedonije može izaći nešto kvalitetno iz sfere nove tehnologije i inovacija.

Mladost kao mana

Njihov plan je da ostanu zajedno kao tim i da rade na usavršavanju projekta. Preciznost i daljina upravljanja dronom je bila ograničena kvalitetom uređaja koji su im bili na raspolaganju. Uz naprednije tehnologije došli bi do još boljih rezultata. Za to su potrebne investicije, što, kažu, predstavlja najveći problem.

"Firme i institucije, s časnim izuzecima, nisu tako otvoreni za saradnju na ovakvim inovativnim idejama. Posebno ako dolaze od srednjoškolaca - mi smo im odmah 'ispod nivoa'. To je tužno. Saradnja između firme iz ove industrije i ljudi koji su spremni uložiti svoje ideje i razmišljanja u toj oblasti je dobra kombinacija i za nauku, i za industriju, i za ekonomiju", kaže Filip.

Shvataju i da velika ulaganja u zabavne medijske sadržaje, reality programe i, generalno, u zabavnu industriju nije samo regionalni, već i svjetski trend, dok je nauka zapostavljena.


Mladi inovatori Filip Makraduli i Kostadin Lazarov [Ustupljeno Al Jazeeri]

"Povratna vrijednost investiranja u nauku je puno veća nego u zabavnu industriju. Ali, zabavna industrija u kratkom periodu pruža puno zabave, za razliku od nauke, gdje je potrebno puno, puno truda da bi se došlo do trenutak kada bi postalo zanimljivo. I to je teško da se prihvati. Ipak, u drugim zemljama nauka se više njeguje nego ovdje", dodaje Filip.

Kažu da Makedonija i region imaju ljude s ogromnim potencijalima, ljude o kojima niko nije čuo, a koji uopće ne zaostaju iza svojih vršnjaka iz zemalja koje su tehnološki naprednije. No, poručuju da bez ulaganja u njihove ideje i razvoj oni stagniraju.

Odlazak vani - pitanje kada

Filip i Kostadin su završili gimnaziju i planiraju produžiti svoje obrazovanje na nekom od fakulteta elektrotehničkih i informacijskih nauka, zato što smatraju da bi tu bili najefikasniji. Obojica kažu da je samo pitanje vremena kada će otići van zemlje, bar na neko vrijeme.

"Nije to samo zato što u Makedoniju ne valja, pa idemo u inostranstvo, već zato što je međunarodno iskustvo dobrodošlo. Jedan od razloga je što tamo imamo veću mogućnost za razvijanje određenih stvari nego ovdje. Praktična primjena danas je presudna i da shvatimo potrebe svjetskih korisnika, ne da razmišljamo samo lokalno", kaže Kostadin.

"Ne glorificiramo to 'inostranstvo' i da su tamo dobri, a ovdje loši. Inostranstvo nam treba zbog uključenosti cijele zajednice na drugačiji način nego ovdje. Ne isključujemo mogućnost da se vratimo, ali jedan period izvan Makedonije bi nam bio dosta koristan", objašnjava Filip.

Njihova želja je da stimuliraju makedonsko društvo da odvoji više vremena i pažnju na naučnu zajednicu te da se uključi u ovu sferu ulaganjem ne samo novca, već i vremena i interesa. Dovoljno je, kažu, da bar neko pita šta se događa.

"Imamo kadar koji se lako zapošljava u evropskim zemljama i ne pokazuje deficit znanja. To se događa u situaciji u kojoj su investicije u nauku minimalne. Šta bi se desilo ukoliko bi se još više podupirala ta zajednica?", pita se Filip.

Izvor: Al Jazeera