Oglasi

Makedonski strahovi i izbori

Izborni skor viđen u nedjelju navečer je rezultat mnogih faktora, ali ključni je da se u Makedoniji još glasa za stranku, a ne za ličnost.
Stvoren je sistemski strah od izdaje i promjene imena ukoliko u Makedoniji na vlast dođe neka druga strankaAl Jazeera

Piše: Atanas Kirovski

Prvi krug predsjedničkih izbora u Makedoniji očekivano je završio tako što su u drugi krug izbora, koji će biti održan 27. aprila, ušli aktuelni predsjednik Gjorgje Ivanov, koga podržava vladajući VMRO-DPMNE, i Stevo Pendarovski, kandidat opozicijskih socijaldemokrata. Iako se glasovi osvojeni u prvom ne prenose u drugi krug izbora, indikativni su, kako za konačan ishod predsjedničkih izbora tako i za prijevremene parlamentarne izbore, koji će biti održani istog dana.

Za Ivanova je glasalo 449.000 birača, dok je Pendarovski dobio 326.000 glasova. Razlika je velika i iznosi 14 posto, ili 123.000 glasova, pa je teško očekivati da se u drugom krugu desi preokret, iako ne i nemoguće, pošto je pokojni predsjednik Boris Trajkovski u drugom krugu izbora svojevremeno nadoknadio čak i veću razliku od te koju ima Ivanov u odnosu na Pendarovskog.

Ivanov je dobio maltene maksimum, što je za mnoge bilo iznenađenje, s obzirom na to da su njegov blijedi predsjednički mandat kritizirali mnogi, pa čak i njegov mentor na fakultetu.

Veliki preokreti na predsjedničkim izborima u Makedoniji su mogući zato što u drugom krugu veoma često ključnu ulogu imaju glasovi Albanaca, kojih potencijalno ima više od 200.000. Ipak, u konkretnom slučaju, Pendarovski teško može računati na veliki kontingent glasova Albanaca, nakon što je vladajuća stranka makedonskih Albanaca DUI opet pozvala pristalice na bojkot i drugog kruga predsjedničkih izbora.

Ono što je također indikativno je da za vladajuću koaliciju, koju predvodi VMRO-DPMNE, u posljednjih osam godina glasa između 400.000 i 450.000 ljudi, dok za Socijaldemokratski savez Makedonije glasa od 300.000 do 370.000 birača. Glasanje u prošlu nedjelju je potvrdilo taj trend, s tim što je Ivanov dobio maltene maksimum, što je za mnoge bilo iznenađenje, s obzirom na to da su njegov blijedi predsjednički mandat kritizirali mnogi, pa čak i njegov mentor na fakultetu.

Stranačke vježbe

Pendarovski je osvojio više glasova od Ljubomira Frčkoskog, koji je bio kandidat opozicije prije pet godina, ali smatralo se da ima potencijal da dobije veći broj glasova od onog što je osvojio, čime bi predsjednički izbori bili izjednačeni i neizvjesni. Ilaz Halimi, jedini Albanac na izborima, kandidat stranke DPA, dobio je približno 40.000 glasova, a slaba izlaznost građana u područjima gdje uglavnom žive Albanci pokazala je da je poštivana direktiva vladajuće stranke DUI za bojkot predsjedničkih izbora.

Izborni skor koji smo vidjeli u nedjelju navečer je rezultat mnogih faktora, ali ključni je da se u Makedoniji još glasa za stranku, a ne za ličnost. To je nagovijestio neuspjeli pokušaj profesorice Biljane Vankovske te Stojančeta Angelova da sakupe cenzus od barem 10.000 potpisa građana neophodnih da se kandidiraju za predsjedničke izbore. S druge strane, iako je Ivanova kandidirao veliki broj zastupnika vladajuće stranke i nije bilo potrebe da se skupljaju glasovi građana, na poziv vladajuće stranke pohitali su deseci hiljada ljudi po općinskim izbornim komisijama da daju potpis za Ivanova, kao neki vid stranačke vježbe.

Izborni dan u nedjelju je prošao bez velikih incidenata, ali izbori ni iz daleka nisu bili fer.

Interesantan fenomen je da ti ljudi nisu pokazali nikakvu inicijativu da skupe potpise za Ivanova prije stranačke konvencije na kojoj je VMRO-DPMNE birao kandidata, nego naknadno, kada je rukovodstvo stranke donijelo odluku da upravo on bude kandidat, čime se pokazala željezna stranačka disciplina, ali i tužni nedostatak građanske inicijative, koju su sasvim ugušile stranke. Činjenica da su deseci hiljada ljudi izašli tiskati se u velikoj gužvi kako bi dali potpis, iako je potpisivanje bilo besmisleno i nepotrebno, pokazala je masovni očaj ljudi, spremnih na samoponiženje, samo da bi se mogli udvarati vlastima.

Široko rasprostranjeni strah, totalna medijska kontrola i grdni novac za kampanju i propagandu u razmjeri od najmanje 10 prema jedan, kao i bezobzirno korištenje državnih resursa za stranačke ciljeve, na što je ozbiljne pritužbe imao i OSCE, koji zvanično nadgleda izborni proces, svakako su utjecali na izborni rezultat. Izborni dan u nedjelju je prošao bez velikih incidenata, ali izbori ni iz daleka nisu bili fer. OSCE je registrirao krajnje nebalansirano predstavljanje u medijima, masovne zloupotrebe državnih resursa za stranačke ciljeve, pritiske na ljude uposlene u državnoj administraciji, pa čak i to da uopće nije postojala razlika između države i stranke, što je protivno Kopenhaškim dokumentima.

'Država prije svega'

Strah da će ljudi u administraciji eventualno izgubiti posao ukoliko dođe do promjene vlasti, a koji, s obzirom na iskustva u Makedoniji, i nije neosnovan, samo je jedan od strahova i fobija, koji su, nažalost, glavna motivacija za glasanje. Drugi veliki kontingent glasača, osim državne administracije, jesu penzioneri, koji se plaše da će im penzije biti smanjene ukoliko se promijeni vlast. Najzad, stvoren je sistemski strah od izdaje i promjene imena države ukoliko u Makedoniji na vlast dođe neka druga stranka.

U izbornoj kampanji vladajuće stranke je dominirao nacionalizam, a moto izbora je da vladajuća stranka dobije apsolutnu većinu u Parlamentu (više od 63 zastupnika), čime, kako je poručivao premijer svakog dana, VMRO-DPMNE "ne bi mogli ucjenjivati Albanci". Mobilizacija najprizemnijih poriva ljudi i raspirivanje etničke ugroženosti - kako kod Makedonaca tako i kod Albanaca - samo da bi vladajuće stranke VMRO-DPMNE i DUI dobile što veći broj glasova i zastupnika na izborima, glavna su karakteristika ovih izbora i kampanje.

OSCE je zabilježio kako u Makedoniji, zapravo, i nema razlike između države i vladajuće stranke.

Ugledni albanski intelektualac Arsim Zekoli poručio je: "Ukoliko se ostvari namjera VMRO-DPMNE da osvoji 63 zastupnička mandata, a DUI 25 mandata, putem uzajamnog nacional-šovinističkog vokabulara i manipulacija, Evropska unija treba hitno oduzeti kandidatski status Makedoniji, a NATO poručiti da je problem s imenom tercijarni a ne primarni za članstvo te zemlje u Sjevernoatlantskom savezu."

Izborna kampanja u Makedoniji, koju prije svih vodi vlast, i dalje teče punom parom. Ide se tako daleko da su izborno suočavanje kandidata, koje je organizirao javni servis Makedonska televizija, odmah nakon završetka, komentirala trojica provladinih stručnjaka, koji su tražili greške i slabosti kandidata opozicije Pendarovskog. Građani Makedonije, premoreni uzastopnim prijevremenim izborima, brutalno bombardirani propagandom i zastrašivani na razne načine, jedva čekaju da se završe kampanja i izbori. Ali, građanin je u drugom planu. To potvrđuje i oficijelni izborni moto Ivanova - "Država prije svega". A OSCE je zabilježio kako u Makedoniji, zapravo, i nema razlike između države i vladajuće stranke.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera
 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.