Makedonski biznismeni na meti lustratora

Makedonski biznismeni koji su stekli imovinu tokom privatizacije devedesetih godina našli su se na udaru lustratora.

Oni imaju zadatak da provjere da li je neko od tih biznismena bio saradnik tajnih službi.

Opozicija, koja je bojkotirala donošenje ovog zakona, kaže da je to instrument vlasti za pritisak na privrednike i poslovnu zajednicu, izvještava iz Skoplja reporterka Al Jazeere Milka Smilevska.

Lustratori pregledavaju novi zakon o lustraciji, povećao im se opseg rada.

Lustrirat će sve bivše, sadašnje i kandidate za buduće funkcionere od 1944. do 2006. godine.

Provjeravaju da li je bilo saradnika tajnih službi među političarima, u pravosuđu, među vjerskim licima i novinarima.

Objava na internetu

Ali, s novim zakonom na listama za provjeru našli su se i biznismeni koji su stekli najmanje pet posto akcija u firmama u vrijeme privatizacije.

“Utvrdit ćemo da li im je njihova eventualna bliskost s tajnim službama omogućila da steknu kapital. Pa neka se zna u ovoj državi da li je određeno lice bilo saradnik i možda je zbog toga i došlo do kapitala”, kaže Tome Ađiev, predsjednik Komisije za lustraciju.

Biznismeni će biti provjeravani i pored toga što nisu nosioci javnih funkcija.

Ako se utvrdi da je neko od njih bio saradnik, dosijei će biti objavljeni na internetu.

Politički klijentelizam

Opozicija pita da li će biti posljedica po imovinu takvih privrednika.

“To je nepreciznost, ali to je Damaklov mač koji visi iznad svih njih koji su bili dio procesa privatizacije. To je, ustvari, mogućnost da politički klijentelizam u Makedonji nastupi punom snagom. Pošto nema izričitih definicija šta će s njima, s njihovom imovinom, sada, ustvari, oni ostaju na milost i nemilost Vlade”, tvrdi Ivon Veličkovski, poslanik LP-a.

Ađiev kaže da neće biti konfiskacije imovine eventualnih doušnika koju su stekli u vrijeme privatizacije.

Ali, bivša sudinica u Sudu za ljudska prava u Strazburu Margarita Caca Nikolovska kaže da s ovakvim zakonom građani ne vjeruju u pravnu sigurnost zemlje.

Bez drugostepene instance

“I, šta sad? Treba država da sije strah, da pokazuje koliko je moćna, kako može ovo da uradi, ono da uradi – svaka država može sve da uradi”, kaže ona.

U međuvremenu Privredna komora Makedonije ne reagira, a njen predsjednik Branko Azeski lustriranje biznismena ne doživljava kao pritisak na zajednicu koju predstavlja.

“Ja takav pritisak ne osjećam. Radi se o ispolitiziranom pitanju, koje nema veze s ekonomijom. Mi ga tretiramo na takav način i ne pridajemo mu ozbiljan značaj”, kazao je on.

Novim zakonom nije omogućena drugostepena instanca za žalbe građana.

Za sada cijela procedura završava s tim da lustratori javno, na svom sajtu, objave kada na osnovu dokumenata utvrde nečiju bliskost s tajnim službama.

Izvor: Al Jazeera